Krhko, ali barem nekakvo primirje još je uvijek na snazi između Izraela i Hamasa. Prvog dana ovog mjeseca završena je prva od tri faze te su trenutno u procesu razgovori o drugoj. U prvoj fazi oslobođeno je 25 talaca i gotovo 2000 palestinskih zatvorenika. Također, stotine tisuća raseljenih Palestinaca vratile su se u svoje razrušene domove na sjeveru Gaze.

Izv. prof. dr. sc. Petar Popović smatra da sadašnje stanje neće biti dugog vijeka.

'Dok god bude unutarnjih frakcija i ispaljenih metaka, jedna i druga strana ići će tome da prekid vatre propadne', kazao je profesor.

Gdje je nestala međunarodna zajednica?

U drugoj fazi Izrael želi da teroristička skupina oslobodi polovicu talaca, uz obećanje da će na stolu biti pregovori o trajnom primirju. Međutim Hamas želi prvo pregovarati o ozbiljnijem prekidu vatre te im oslobađanje onih koje drže u zatočeništvu nije urgentno, kao što je to slučaj s Izraelom.

Doc. dr. sc. Boško Picula ističe da se međunarodna zajednica treba snažnije uključiti u te procese.

'Ono što bih svakako trebalo istaknuti je da je najvažnije da se održi prekid vatre, što je nužno u eskalaciji nasilja od 11. listopada 2023. Naime od početka 21. stoljeća bliskoistočni mirovni proces nalazi se pod ingerencijom kvarteta, dakle skupine zemalja, međunarodne zajednice, s ciljem da se zaustavljeni proces nakon početka Druge intifade 2000. godine ipak privede kraju institucionalnim rješavanjem sukoba. To se već 15 godina ne događa. Dakle imali smo nekoliko oružanih sukoba u Gazi, a oni su kulminirao u listopadu. Prema tome, prva stepenica je deeskalacija, održavanje prekida vatre, ali trajnije rješenje mora uključiti politički pristup. I to je, naravno, problem', objasnio je Picula.

Benjamin Netanyahu je pod pritiskom izraelske javnosti da napravi sve što je moguće kako bi se preostali taoci vratili kući. Izrael tvrdi da, prema njihovim procjenama, još uvijek u Hamasovim tunelima borave 24 preživjela taoca, a svi su državljani Nepala i Tajlanda. Za ostalih 35 smatra se da nisu preživjeli.

Bez obzira na to što je u Gazi nastupio prekid vatre, Izraelci pronalaze druge načine da stvore pritisak. Već izmučenim Palestincima uskratili su dolazak bilo kakve humanitarne pomoći, uključujući hranu. Odavno se već upozorava na pothranjenost stanovništva, posebno djece, u tom području, a UNRWA, UN-ova agencija za palestinske izbjeglice, izvijestila je da ova odluka utječe na 2,3 milijuna ljudi. Osim toga, dovelo je to do poskupljenja osnovnih namirnica, a povrh svega, izraelski ministar energetike Eli Cohen naredio je Izraelskoj elektroenergetskoj korporaciji (IEC) da prekine opskrbu Gaze strujom kako bi pritisnuli Hamas da oslobodi taoce.

Trump vs. Europa

Niti američki predsjednik Donald Trump ne pomaže u smirivanju sukoba. Nastavio je iznositi svoj plan izgradnje 'bliskoistočne rivijere' pa je objavio AI video na tu temu na službenom profilu na Instagramu. U tom videu vidi se 'Trump Gaza', njegovi gigantski zlatni kipovi, Elon Musk na plaži s hrpom novca koji dijeli te Netanyahu kako s američkim predsjednikom ispija koktele uz bazen.

'Promjena u Bijeloj kući definitivno je takva da će Donald Trump biti potpuno na strani Izraela. Kao što smo čuli, eskalacija nasilja u Gazi rješava se pretvaranjem tog područja u bliskoistočnu rivijeru. Naravno, ta ideja nije održiva', rekao je Picula.

I u Europi se raspravlja o tome što i kako dalje, a većina lidera zemalja s druge strane Atlantika sa zgražanjem je dočekala Trumpovu ideju iznesenu na sastanku s Netanyahuom. Picula ponovno ističe da ipak nitko nije napravio značajne pomake. Ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije tek su podržali arapski plan, a on je u suprotnosti s Trumpovom namjerom da iseli Palestince.

'Europska unija podržala je upravo ovaj plan nekoliko arapskih zemalja, predvođenih Egiptom, da dođe do obnove Gaze. Trenutno ne postoji međunarodni autoritet koji bi bilo koji od tih planova priveo barem pokušaju rješavanja. Do tada Izrael ostaje na terenu. Nema nikakve sumnje u to da će izraelska vlada do daljnjega biti vojno nazočna na svim tim područjima', kazao je.

'Ovo je najteži trenutak od 1967.'

Izraelci imaju dugu povijest sukoba s arapskim svijetom, a oni su započeli čim su stvorili državu 14. svibnja 1948., naime sljedećeg dana krenuo je rat. U tom 15-mjesečnom sukobu obranili su svoju državnost, ali se dalo naslutiti kakva ih budućnost čeka. Nije prošlo ni desetljeće, a 1967. izbio je Šestodnevni rat. Izrael je tada zauzeo Gazu, Sinaj, Golansku visoravan, Zapadnu obalu te istočni Jeruzalem. Picula ističe upravo ovu godinu.

'Mislim da je ovo najteži trenutak sukoba između Izraelaca i Palestinaca još od 1967. godine i zasad, s obzirom na fokus na rat u Ukrajini, mislim da će do daljnjega vladati status quo, a to je ili održavanje kakvog-takvog prekida vatre ili da se on ponovno pretvori u otvorenu eskalaciju. Od te godine ništa se nije riješilo, već se situacija samo pogoršala', rekao je.

S obzirom na to, postavlja se pitanje kakva je budućnost Gaze u smislu političkog uređenja.

'Trenutačno Palestinci i dalje, prema sporazumima iz Osla iz 90-ih godina, imaju pravo na Palestinsku samoupravu, za koju se pretpostavljalo da će jednog dana biti samoodrživa palestinska država. Dakle, dok god nemamo politički dogovor, sve su ovo provizorna rješenja u smislu da se sprečava ili zaustavlja nasilje. Pravo je pitanje kako osigurati bilo koje od tih područja i u vojnom i u svakom ostalom smislu', dao je Picula odgovor na pitanje hoće li Gaza biti dio buduće samoodržive palestinske političke jedinice ili države.

Popović smatra da Hamas želi dio vođenja Gaze podijeliti sa Zapadnom obalom.

'Hamasovci su već dali do znanja da nisu zainteresirani za to da budu dio vlasti. Oni pregovaraju o njezinoj podjeli s Palestinskom samoupravom. Mislim da će ovaj status quo, koji je potpuno nepredvidiv, nejasan, nestabilan, sigurno potrajati još neko vrijeme, sve dok se ne vide rezultati svih ovih pregovora', objasnio je Popović.

Sporazum iz Osla odavno je postao stvar prošlosti

Na povijesnoj fotografiji iz 13. rujna 1993. rukovali su se palestinski političar Jaser Arafat i izraelski političar Yitzhak Rabin, a Bill Clinton nalazio se u pozadini. Tada je potpisan Sporazum iz Osla, a predvidio je stvaranje jedne palestinske vlasti. To bi značilo da imaju kontrolu na tom području, a izraelske vojne snage trebale su se povući iz područja Pojasa Gaze i Zapadne obale, što bi stvorilo palestinsku autonomiju.

Međutim dogovor se nije odvio onako kako su potpisali Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO). Izraelci su počeli širiti svoj teritorij i graditi naselja na njemu, a upravo zbog toga ne prestaju sukobi na Zapadnoj obali. Krajem veljače Izrael je nakon 20 godina ponovno poslao tenkove na to područje te naredio vojsci da se pripremi za 'produženi boravak'.

'Nekoliko stotina tisuća izraelskih doseljenika, koji su pod zaštitom države, također je neodvojiv dio rješavanja cijeloga ovog sukoba. Dakle tu nemamo samo sukob između palestinskih vlasti i Izraela, nemamo samo sukob samih stanovnika na području Zapadne obale, a aktualna izraelska vlada želi osigurati što veći dio toga teritorija. Uvijek, nažalost, može doći do oružanih sukoba i nasilja', rastumačio je Picula.

Od Šestogodišnjeg rata do danas na području Zapadne obale nalazi se više od 150 izraelskih naselja. Čak deset posto populacije Izraela, više od 700 tisuća, živi u njima. Nakon Sporazuma iz Osla prestali su graditi nova, ali su rasla ona postojeća. No 2017. godine započela je izgradnja novih naselja.

'Dok god ne postoji međunarodni autoritet i ne uđe intenzivno u sam taj proces, kao što se to događalo prije 30-35 godina, ondje će djelovati sila jačega, a to je u ovom slučaju nedvojbeno izraelska država', zaključio je Picula.