- Što se tiče same ove situacije, i nakon prošlog odrona, pa i sada, nadležne inspekcije utvrđuju što se točno dogodilo i treba donijeti plan sanacije, koji je projekt. Dakle, projektant, nadzor i izvođač radova, to su privatne firme koje dugi niz godina upravljaju Jakuševcem, trebaju donijeti plan sanacije, rekla je Marina Ivandić (Možemo!) u Otvorenom.

Dodala je da su napravljena dodatna mjerenja kvalitete zraka na samoj lokaciji, koja nisu pokazala prekoračenja, ali da je jasno da se osjeća neugodan miris, koji se osjeća i u nekim drugim prigodama. - Zbog toga smo također, naravno, obavezni sanirati Jakuševec, rekla je Ivandić.

- U tome nam doista treba suradnja i Vlade RH, odnosno države, budući da država svojim okvirom, i planom gospodarenja otpadom i strategijom gospodarenja otpadom, zapravo predviđa tu infrastrukturu s jedne strane. S druge strane preko države dolazi i to europsko financiranje bez kojega je nemoguće napraviti takvu infrastrukturu, dodala je.

Na pitanje je li se odron od prije tri tjedna sanirao, Ivandić je rekla da su i za taj odron u postupku dodatne analize. - Plan sanacije je projekt i njega treba izraditi kao projekt i donijeti nadležni stručni projektant na temelju analiza i izvida koje utvrde državna nadležna tijela. To je još uvijek u postupku, rekla je Ivandić.

Naglasila je da privatne firme upravljaju odlagalištem Jakuševec te da se na tim plohama gradi još od 2017. - To je jedan dugi niz godina gdje upravo privatni upravljači upravljaju gradilištem, jer je to gradilište, i sukladno tome treba utvrditi odgovornost svih tamo nadležnih, pa vidjeti i je li Grad u nekom dijelu pogriješio.

Branko Kolarić (SDP) naglasio je važnost sigurnosti radnika Čistoće na prvom mjestu. - Ne smije se dogoditi treći odron, a da tamo radnici budu prisutni, poručio je. Na drugom mjestu istaknuo je sigurnost i zdravlje građana. Što se tiče mjerenja kvalitete zraka, Kolarić je rekao da nema prekoračenja koje bi ugrožavalo zdravlje građana. - Ovaj smrad ne ugrožava zdravlje, ugrožava kvalitetu života, dodao je.

Mljeveni glomazni otpad?

Ivica Lovrić (nezavisni), nekadašnji bliski suradnik pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, izrazio je žaljenje što u emisiju nije došao Tomašević, na što je urednik i voditelj Damir Smrtić istaknuo da je gradonačelnik gostovao u večerašnjem Dnevniku.

Rekao je da je Tomašević primijenio neke protuzakonite i nestručne metode zbrinjavanja otpada na Jakuševcu.

- Na jakuševečko brdo odvaja tisuće tona biootpada i tisuće tona mljevenog glomaznog otpada. Znači, umjesto da se mljeveni glomazni otpad usitni pa da se možda koristi kao pogonsko gorivo u nekoj cementari, kako se to inače radi u razvijenom svijetu, on ga usitnjava u prašinu i znamo da ta prašina i taj biootpad kao takav ne može tvoriti brdo, rekao je Lovrić. Dodao je da je Tomašević trebao podnijeti ostavku te da se problem Jakuševca neće riješiti dok je on na čelu grada.

Lovrić je rekao i da su upozoravali i Državni inspektorat, koji, kako je naveo, nije poduzeo sve zakonske radnje koje je dužan i ovlašten poduzeti.

Ivandić je rekla da biootpada ja Jakuševcu vjerojatno nikad nije bilo manje. - Povećali smo u svom mandatu drastično razdvajanje biootpada i doista možemo stajati iza toga da se on ne odlaže na Jakuševcu, rekla je Ivandić. Dodala je da je obaveza razdvajanja biootpada uvedena još 2019., kad se to događalo drastično manje nego sada.

- Međutim, ta je ploha aktivna još i godinama prije toga, tako da mislim da cijela ova špekulacija oko toga da je biootpad sada u našem mandatu uzrokovao odrone doista nema baš puno veze s logikom, rekla je Ivandić.

Radnik pred mirovinom ostao bez ruke

Biootpada na Jakuševcu, nažalost, ima, rekao je pak Mislav Herman (HDZ). - Biootpada na Jakuševcu, nažalost, ima zato što gradonačelnik ne želi konzumirati ugovore koje ima s privatnim oporabiteljima otpada u Zagrebu. Kao rješenje za zbrinjavanje biootpada u Zagrebu on nalazi malu kompostanu koja je dostatna samo za potrebe Zrinjevca, rekao je Herman.

Kada kapaciteti te kompostane premaše potrebe, a to se dogodi vrlo brzo, onda se pod krinkom onečišćenoga biootpada biootpad odlaže tamo gdje se ne bi smio odlagati, a to je Jakuševec, dodao je.

- Biootpad u svome sastavu ima otprilike 80 posto vode i jasno vam je da, kad se pomiješa s miješanim komunalnim otpadom, narušava njegovu strukturu i zbog toga dolazi do odrona, rekao je Herman. Rekao je i kako je sanacija obećana do kraja godine, da smo sada već u Adventu, a da od sanacije nismo vidjeli ni "s".

Herman je rekao i da su u načelu protiv Resnika kao lokacije za zbrinjavanje otpada, što je lokacija koju gradska uprava smatra najboljom. - Potrebno je iznaći nekakvu drugu, zamjensku lokaciju, smatra Herman. Herman je među ostalim rekao da je u ovom odronu radnik pred mirovinom ostao bez ruke. Rekao je i da Tomašević zaboravlja kako je odgovornost za zbrinjavanje otpada na jedinicama lokalne samouprave, te da je država Gradu Zagrebu do sada za zbrinjavanje otpada osigurala 26 milijuna eura.

- Država itekako pomaže, ali Grad Zagreb sa svoje strane jednostavno zbog neznanja i nesposobnosti ne čini, nažalost, ništa, dodao je Herman.

Ivandić je reagirala rekavši da su centri za gospodarenje otpadom također u domeni nacionalne politike. Podsjetila je da su Herman osobno i zagrebački HDZ glasali za zagrebački plan gospodarenja otpadom 2018., koji je također spominjao lokaciju u Resniku, kao i 2017. za izmjene i dopune Prostornog plana koji je također definirao tu lokaciju.

Herman je među ostalim rekao da je zagrebački HDZ bio protiv kompostane u Brezovici te da su iz prostornog plana pokušali maknuti, što nikada na kraju nije realizirano, postrojenje za termičku obradu otpada u Resniku. Kazao je da nije problem samo ono što s Jakuševca ide u zrak, nego i ono što ide u zemlju.

- Vi ne znate što se u utrobi Jakuševca zbiva, koji su unutra kemijski spojevi. Postoji realna opasnost od eksplozije, koja je danas vrlo vjerojatno i nastupila; postoji i realna opasnost od oštećenja zaštitnih folija koje se nalaze u podnožju samog postrojenja i prodora različitih štetnih tvari u vodu koju pijemo', rekao je.

'Energana je sigurna'

Kolarić je rekao da se kao društvo moramo odgovorno ponašati prema proizvodnji otpada. - 30 godina nismo napravili gotovo ništa. Mi u Hrvatskoj imamo dva i pol mjesta gdje se stvarno zbrinjava otpad, rekao je. - Građani moraju jasno znati da je energana i sve što se napravi sigurno, da to ne ugrožava njihovo zdravlje, i ja sam rekao da, kad se energana dobro napravi, nemam ništa protiv da živim kraj nje, dodao je. - Zagreb mora rješavati svoj otpad, mora naći mjesto gdje će se to napraviti, rekao je Kolarić, dodajući da SDP podržava Resnik kao lokaciju te da je to najadekvatnije mjesto.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.