Po njezinom sudu upravo zbog toga EU sredstva namijenjena oporavku, koja će stići u Hrvatsku, neće imati većeg učinka. Europa prepoznaje da smo najjadniji i da nam treba dati najviše novca. To nije sretna okolnost, već bi to bilo kada ne bismo trebali toliko novca, odnosno pomoći i da je Hrvatska bolje iskoristila svoje potencijale, ustvrdila je. No, potrebno je ispraviti krive vode, izmijeniti izborni zakon, smanjiti broj gradova i županija, ojačati nezavisnost pravosuđa, uspostaviti fiskalnu transparantnost i ojačati preventivna kontrolna tijela, primjerice Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i druga, poručila je.

Domagoj Hajduković (klub SDP-a) ustvrdio je da je u Slavoniji, koja je najzaostalija hrvatska regija, HDZ na vlasti već 30 godina, a s druge strane u 5 najrazvijenijih hrvatskih županija HDZ nije na vlasti. Stoga je upitao je li to baš slučajno i gdje je Hrvatska danas s HDZ-om i njegovom Vladom.

Goran Ivanović (HDZ) istaknuo je kako će 6,3 milijarde eura biti vjetar u leđa Hrvatskoj kakvu želimo i da za to imamo dobre preduvjete. Smatra da Hrvatskoj trebaju inicijativa i akcija, a da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti upravo to. Stvorimo preduvjete za bolju Hrvatsku, poručio je Ivanović. Ustvrdio je kako se u oporbi natječu tko će više oblatiti HDZ i dodao da ako se netko ogriješio da to trebaju rješavati nadležne institucije.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić naglasio je kako je važan sadržaj dokumenta i njegova provedba. Napomenuo je kako bi Europska komisija u roku od 2 mjeseca trebala ocijeniti djelotvornost i koherentnost planova, a zatim bi ih trebalo vrjednovati Europsko vijeće u roku od mjesec dana. Po usvajanju dokumenta slijedio bi predujam od 800 milijuna eura  u državni proračun, pojasnio je i dodao da je rok važenja dokumenta do kraja 2026. do kada bi trebale prispjeti sve uplate. 

Ministar zdravstva Vili Beroš podsjetio je kako je u pandemiji zdravstveni sektor bio jedan od najizloženijih te istaknuo kako moramo učiniti sve da bi osigurali njegovu otpornost. Napomenuo je da je svim zdravstvenim ustanovama poslan upit da predlože projekte, da ih je prispjelo oko 500 te da su utvrđeni kriteriji kao što je primjerice, naslonjenost na reformske projekte.

'Definirali smo 23 projekta, jedna od njih je bio i revitalizacija Imunološkog zavoda, no Europska komisija smatra kako to nije najbolji način financiranja. Stoga smo uvrstili samo one projekte koji unaprjeđuju zdravstvenu zaštitu i osnivanje mobilnih ambulanti i ljekarni vezanih uz potres na Banovini i uspostava nacionalne onkološke mreže', rekao je Beroš.  

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović najavio je niz reformi iz sfere rada kao i mirovinskog sustava te mjere aktivne politike zapošljavanja kroz tranziciju na zeleno i digitalno te kroz tržište rada koje je, kako je rekao, očuvano i želi ga se dodatno ojačati. Želimo postići višu stopu zaposlenosti, rekao je Aladrović izrazivši uvjerenost kako će biti ostvarene sve pretpostavke zacrtane kroz program Vlade i HDZ-a. Najavio je i opremanje centara za starije osobe.