'S obzirom da danas ne odlučuje sud, kako je propisano novim Kaznenim zakonom, već komisija kao političko tijelo, jasno je da će i odluka biti politička', naglašava Natalija Martinčević upozoravajući da je Radimir Čačić već mjesec dana dulje u zatvoru nego što je to izrečeno mađarskom presudom.

Usprkos boravku u kaznionici, Čačić i njegovi istomišljenici nisu mirovali, osobito nakon što su isključeni iz HNS-a. To je bio povod za donošenje odluke o osnivanju nove stranke, Narodne stranke – reformista, čiji je osnivački sabor najavljen za rujan. Do tada će Čačićevi sljedbenici djelovati kroz udrugu koja je osnovana u travnju.

'Udruga Reformista je postavila mrežu u cijeloj Hrvatskoj. Imenovani su regionalni i županijski povjerenici, kao i povjerenici za sve veće gradove. Mreža u sjevernoj Hrvatskoj postavljena je već i kapilarno, pa samo u Varaždinu Reformisti imaju preko 300 članova', otkriva Martinčević.

Sljedećih mjeseci, kada očekuju i Čačićev angažman, najavljuju tribine diljem Hrvatske s ciljem upoznavanja građana s programima i reformama koje su dijelom osmišljene i u kaznionici kod Pule.

'Ključne točke programa su decentralizacija države sa sedam regija, lokalna samouprava u okvirno 100 gradova i općina, prepuštanje sredstava i ovlasti lokalnim jedinicama i ograničenje središnje države. Zalažemo se za reformu javne uprave, odnosno smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi u prvih pet godina za šest posto, uz novo zapošljavanje od dva do tri posto, obavezno uspostavljanje krivulje uspješnosti i postavljanje javnog sustava projektno, a ne procesno.

Predlažemo osnivanje nekretninskog fonda kao kolateralne garancije za gospodarske projekte i investicije, donošenje zakona o državnom sufinanciranju EU projekata lokalnih zajednica koji smo dali u saborsku proceduru, baš kao i izmjene izbornog sustava u kojem želimo preferencijalno glasanje kao i na izborima za Europarlament kako bi građani, uz političke opcije, mogli birati i osobe imenom i prezimenom za koje smatraju da će ih najbolje i najkvalitetnije zastupati', veli Martinčević, vjerujući da Narodna stranka – reformista neće biti stranka koja će skupljati protestne glasove, već stranka za koju će se glasati zbog konkretnih osoba, programa i reformi.

Zbog izazivanja prometne nesreće na autocesti prema Budimpešti, uslijed koje je preminulo dvoje ljudi, Čačiću je izrečena kazna zatvora od 22 mjeseca u Mađarskoj, s time da polovicu kazne provede u zatvoru, a polovicu uvjetno na slobodi. No za razliku od Mađarske i još nekih zemalja, Hrvatska nema automatski uvjetni otpust zatvorenika nakon izdržavanja određenog dijela kazne (obično polovice), već samo diskrecijski uvjetni otpust. To znači da se od slučaja do slučaja odlučuje o uvjetnoj slobodi na temelju prijedloga za uvjetni otpust koji najčešće podnosi zatvorenik, a mogu ga podnijeti i bliske mu osobe te sudac izvršenja ili upravitelj kaznionice.

Prilikom odluke o uvjetnom otpustu, prema Kaznenom zakonu, uzima se u obzir ličnost osuđenika, njegov prijašnji život i osuđivanost, je li protiv njega u tijeku drugi kazneni postupak, zatim odnos prema kaznenom djelu i žrtvi, ponašanje tijekom izdržavanja kazne te je li došlo do promjene ponašanja.

U svibanjskom prijedlogu za uvjetni otpust, a on mora biti podnesen najkasnije 30 dana prije sjednice na kojoj se odlučuje o njemu, Čačić naglašava da ranije nije bio osuđivan i isto tako navodi se da je zbog nesreće u Mađarskoj pokazao najviši stupanj kajanja i tijekom izdržavanja kazne uključio se u izvršavanje svih obveza. Da se Čačić u zatvoru vjerojatno ponašao primjereno, moglo bi se zaključiti po njegovim razmjerno čestim boravcima na slobodnim vikendima, kada se trebao prijavljivati nadležnoj policiji, što je u jednom slučaju nije učinio.

Sve ovo, sukladno ranijem Kaznenom zakonu, razmotrit će u utorak peteročlano Povjerenstvo koje održava sjednicu u kaznionici, odnosno zatvoru. Čine ga dvoje sudaca Vrhovnog suda, sudac izvršenja, zamjenik državnog odvjetnika te predstavnik Uprave za zatvorski sustav. Na sjednici se vodi zapisnik o radu Povjerenstva u koji se upisuju nazočni članovi, osobni podaci zatvorenika, zatim kratak sadržaj očitovanja upravitelja, zatvorenika ili stručnjaka koji se preslušavaju te glasovanje članova Povjerenstva i sadržaj odluke. Prema Pravilniku o radu Povjerenstva za uvjetni otpust, odluka o prijedlogu za uvjetni otpust donosi se većinom glasova. Rješenje kojim se prijedlog usvaja dostavlja se najkasnije 15 dana prije uvjetnog otpuštanja.