'Sad smo već naviknuti na epidemiju. Nema osobe u Hrvatskoj koja nije informirana o tome što se događa u Hrvatskoj ili Europi', objasnio je gostujući 'U mreži Prvog' na Hrvatskom radiju ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Zatvorene su granice, dodao je i ponovio kako ništa više nije kao prije.

'Mislim da su svi shvatili da je ključna mjera smanjenje mobilnosti i fizička distanca', ističe Capak, dodajući kako u borbi protiv virusa ne postoje neke moderne metode kao što su antivirusni lijekovi ili cjepivo.

'Obično me kritiziraju da sam ostao u 19. stoljeću što se tiče epidemioloških mjera, ali je ovo naprosto tako. Nemamo neko moderno oružje kojim bismo se borili protiv njega. I uvodimo ono što možemo. To je ta socijalna distanca koja je ključna mjera', ponovio je te dodao kako ljudi ne trebaju previše hodati.

Rekao je da su pustili intražupanijski promet, ali da o interžupanijskom još ne razmišljaju jer je 'virus još uvijek tu'.

'Iako smo vjerojatno po broju oboljelih i mortalitetu najbolji u Europi, ne smijemo se uljuljkati u tu činjenicu, nego trebamo razmišljati kako još smanjiti taj broj i dočekati ljeto s povoljnom epidemiološkom situacijom koja će nam omogućiti da još više popustimo ove mjere i pustimo ljude da žive u toj novoj normali, u suživotu s koronavirusom', kaže Capak.

Kome prednost u gradskom prijevozu?

Nisu odvajali tko se u koje vrijeme može voziti javnim gradskim prijevozom, ali apeliraju na one građane koji ne rade, a trebaju nešto obaviti, da ga ne koriste kada ljudi idu na posao, primjerice od 6 do 8.30 sati.

Kada je u pitanju isprobavanje odjeće u trgovinama, ponovio je kako je sigurno da će se ako se dotakne neki predmet, iskašlje u njega ili se govori iznad njega duže vrijeme, virusne kapljice sedimentirati na njemu.

Peglanje nije prošlo

'Isto tako je i prilikom oblačenja odjevnih predmeta preko glave. Pušete u njega, dakle izlaze te aerosolne kapljice i moguće je da se prenese virus ako netko nakon toga dira to rukom i prenese na sluznicu usta, očiju ili nosa ili taj predmet dotakne te sluznice. To govorimo teoretski jer nigdje nemamo opisano da se negdje netko zarazio preko isprobavanja tekstila ili uzrokovao epidemiju time što je ostavio odvojeni predmet inficiran. Osim toga, za ovog mlađeg brata SARS-a nema ispitivanja o tome koliko može dugo preživjeti na određenim predmetima, nego je to rađeno na drugim koronavirusima, ali oni nisu isti. Možemo govoriti o tome da će on uginuti nakon nekog kratkog vremena, prosječno je to od 48 do 72 sata, na bilo kojem materijalu da se nalazi', upozorava epidemiolog i objašnjava kako su upravo na tome bazirali svoje preporuke.

Rekao je kako je prilikom rasprave o tome predložio da svi što imaju okomita glačala na paru do 95 Celzijusa njima prijeđu preko tog materijala. No time nisu bili zadovoljni svi epidemiolozi jer bi prije svega to značilo investiciju za svaku trgovinu, a i ženski dio je rekao kako svila nakon toga neće biti ista.

'Ako nešto maknete na pet dana, to vam ne radi nikakvu štetu. Radite karantenu na pet dana. Ali ako netko ima neku inovativnu ideju oko toga, rješenje, mogu nas pitati za savjet djeluje li to. S druge strane, treba imati na umu da nema opisanih prijenosa s tekstila', govori, dodajući kako smatra da su preporučili neku optimalnu mjeru.

Capak je rekao kako obveza nošenja maski postoji u zdravstvenom sustavu, ali da bi bilo prestrogo da propišu da ih svatko mora imati jer, primjerice, neki bi poslodavci smatrali da nekoga bez maske ne mogu pustiti u objekt.

Obvezno nošenje maski? Prestrogo

'Možda netko nije imao priliku kupiti masku ili doći do nje. Mi je preporučujemo. No u našoj kulturi nema toga da nosimo masku ako imamo neke simptome ili čak i ako ih nemamo, kao što je to primjerice u nekim istočnim kulturama. Imamo 300 tisuća sugrađana Kineza i Korejaca i sigurno smo vidjeli da netko od njih nosi masku i ljeti i zimi. To je normalno u nekim kulturama', kaže.

Prestrogom mjerom smatra obvezno uvođenje nošenja maski, stoga su, kaže, dali preporuku.

Kaže kako su znali da će Vlada u četvrtak donijeti zaključak o popuštanju mjera, ali nisu precizno znali njezin sadržaj, te su imali spremne materijale.

'Čim smo saznali, sjeli smo mi epidemiolozi za stol i do ponoći napisali sve mjere. Mislim da to dovoljno govori o našoj brzini. U četvrtak je Vlada donijela zaključak, mi smo sjeli i do ponoći donijeli sve preporuke. U petak ih je trebalo usuglasiti s članovima Kriznog stožera i to je napravljeno', dodao je ovaj epidemiolog.

Capak je rekao kako imaju pripremljene materijale, odnosno draft verzije za iduće faze, ali bi si htjeli dati 'malo više vremena' da ih usuglase sa strukom, odnosno ljudima koji će ih se trebati pridržavati. Za popuštanje mjera koje nastupaju 4. svibnja, dodao je, preporuke će biti objavljene u utorak.

Na primjedbe da su mjere donesene prebrzo, rekao je kako su oni ljudima dali mogućnost otvaranja objekata 27. travnja, ali to ne znači da se oni tada moraju otvoriti.

Capak je rekao kako je vrlo izvjesno da će doći i do druge faze popuštanja mjera jer i dalje imamo povoljnu epidemiološku situaciju te da svaki dan komunicira s epidemiolozima i situacija u domovima se smiruje, kao i situacija s prijenosom infekcije među općom populacijom.

'Ne očekujem probleme, ali apeliram da se svi moramo pridržavati ovih mjera koje smo propisali, a mi ćemo ih postupno, u fazama, popuštati. Ako se dogodi neki proboj ili novo žarište, pokušat ćemo ga suzbiti', ističe.

Na novinarski upit što se mora dogoditi da se zaustavi druga faza, rekao je kako je to teško definirati. No i dalje će svaki dan razmatrati broj novooboljelih, situaciju u zdravstvenom sustavu, nova žarišta i zbog čega je došlo do njih.

'Kad je epidemija krenula u Hrvatskoj, razmatrali smo moguće scenarije obolijevanja i mortaliteta i jedan od uzora nam je bila Italija. Imamo jako dobru komunikaciju s njima, jako puno ljudi je bilo na skijanju, puno radi i puno ih dolazi u Istru. Na vrijeme smo se zatvorili i držali mjera i zato nismo imali taj talijanski scenarij. Zbog toga bismo trebali biti jako sretni', kaže Capak.

Dodao je kako je epidemiološka situacija takva da popuštamo mjere te da se uvijek može propisati i napraviti epidemiološki okvir za bilo koju aktivnost.

Ističe da odluku o tome u kojem trenutku vratiti učenike u školu, koje učenike, koji su to razredi, donosi resorno ministarstvo, a epidemiološka struka će donijeti okvir po kojem bi se to trebalo odvijati.

'Oni trebaju odlučiti što im je prioritet i je li im to nužno. O tome vam mogu reći samo svoje osobno mišljenje. Mislim da e-škola ide jako dobro. Čuo sam sam neke pohvale iz Europe o tome kako imamo to organizirano. Na tu odluku treba li se netko, mora ili želi vratiti u školu neću nikako utjecati, niti epidemiološka struka. Naš zadatak je napraviti epidemiološki okvir ukoliko je potrebno da se neke od tih grupa učenika, subgrupa, vrate u škole', zaključio je Capak.