Prema poslednjim istraživanjima raspoloženja birača, u parlament će ući sedam stranaka. ČSSD bi mogla dobiti 26 posto glasova, a nereformirani komunisti (KSČM) čak 18 posto. Te dvije stranke mogle bi dobiti nešto više od 100 od ukupno 200 mjesta u parlamentu. Kao treća politička snaga pojavila se potpuno nova stranka ANO (na češkom "da") milijardera Andreja Babisa, tajkuna petrokemijske i prehrambene industrije koja ima potporu 16,5 posto birača.

"Ako rezultati budu u skladu s ispitivanjima javnog mnijenja, stanje će biti teško jer neće biti jasne većine", ocjenjuje Jan Outly, analitičar s Praškog sveučilišta.

Parlamentarni izbori mogli bi omogućiti komunistima iz KSČM-a, koje su dosad druge stranke držale po strani, da ponovno dođe na vlast po prvi put od pada totalitarnog režima tijekom Baršunaste revolucije 1989.

ČSSD se nada rezultatu koji bi mu omogućio formiranje manjinskog kabineta s parlamentarnom podrškom KSČM-a. Takva je opcija prihvatljiva istodobno za šefa ČSSD-a Bohuslava Sobotku i predsjednika Miloša Zemana, i samog bivšeg člana Komunističke stranke.

No, za formiranje "stabilne i snažne vlade", Sobotka se nada da će ČSSD dobiti najmanje 30 posto glasova.

Perspektiva povratka Komunističke stranke brine izvjestan broj birača.

Birališta se zatvaraju u subotu u 14 sati a gotovo konačni rezultati šestih parlamentarnih izbora od nezavisnosti zemlje 1993., trebali bi biti poznati u subotu oko 18 sati, prema statističkom uredu.

Prijevremeni izbori trebali bi okončati višemjesečnu političku krizu i paralizu vlasti otkako je u lipnju pala vlada desnoga centra bivšeg premijera Petra Nečasa zbog korupcijskog i špijunskog skandala, ali i Nečasovih privatnih afera.

Nečasovu donedavno vladajuću Demokratsku građansku stranku (ODS) birači su kaznili padom potpore na samo 6,5 posto glasova, a njezina glavnog koalicijskog partnera, TOP 09 bivšeg šefa češke diplomacije Karela Schwarzenberga padom podrške na devet posto glasova.