Od Slavonije, gdje se temperatura proteklih noći spuštala i do –25 Celzijevih stupnjeva pa do sjeverozapada Hrvatske gdje je bilo 'barem malo lakše živjeti' pod onih 10-ak ispod nule, stočari su imali isti problem – kako pomoći životinjama, ali i očuvati protočnima sustave za napajanje vodom, odnosno dopremiti suhu hranu za stoku.

'Iako krave podnose niske temperature, ipak je 20-ak 'u minusu' previše i za njih pa je proizvodnja mlijeka smanjena. Veći je problem u sustavu napajanja i mljekovodima, jer pucaju cijevi, pa ih mljekari moraju grijati kako znaju i umiju', ukazuje Milan Kosanović iz Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije.

Mljekari s istoka Hrvatske, a okupljeno ih je u spomenutu asocijaciju najmanje 1.000, u stalnom su kontaktu, pa jedni drugima pomažu savjetima. Razmjenjuju iskustva, a ako i treba, solidarno idu pomoći gdje zatreba.

'Onome kome je za mužnju bio potreban sat, sad utroši tri, jer se sustav pod opterećenjem zbog zaleđenih cijevi. Danas je, zbog velikog broja grla u stajama i farmama nemoguće organizirati ručnu mužnju. To bi nekima bio i 24-satni posao', govori Kosanović.

Na drugom kraju Hrvatske, na varaždinskom području, telefonski poziv tportalovog novinara zatekao je uzgajivača stoke Nikolu Dombaja na poslovima osposobljavanja sustava za napajanje stoke.

Krava je posebna životinja, pa će lakše izdržati –20, nego +20. U vrijeme velikih hladnoća traži više hrane, pa moramo paziti da hrana bude suha i da ispod nje bude suho. Bitno je samo da ne puše na njih. Veći im je problem vrućina, no kako i tada, tako i za hladnoća – daju manje mlijeka', kaže Dombaj.

Upozorava kako je hladnoća mnogo veći problem svinjama, posebno malim prascima koji moraju imati zadovoljavajuću temperaturu. O tom upozorenju posebno vode računa hrvatski svinjogojci.

'Velika je hladnoća pogodila i svinjogojske farme pa se njihovi vlasnici potrude zatvoriti ih što više mogu. Ipak, prostori u kojima se nalaze mali prasci ili krmače u porođajnim jedinicama moraju se i dodatno zagrijati. Kad se krmača prasi, mora se stvoriti najmanje 20 stupnjeva, inače nastaju problemi na takvim niskim temperaturama', kazao je Stjepan Kušec, predsjednik Saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske koja okuplja 12 svinjogojskih udruga.

Podsjeća i kako je 'druga stvar' s turopoljskim i crnim slavonskim svinjama koje su 'genetski predodređene', no svinje koje hrvatski svinjogojci uzgajaju u svojim dvorištima ili na farmama jednostavno ne trpe zimu.

Doista se moramo brinuti više o životinjama, nego o ljudima, jer se čovjek nekako i može ugrijati, ali životinji ako ne pomogneš nastaje zlo. Živimo od njih i od uzgoja pa ih i želimo imati što više u uzgoju da Hrvatska ne mora uvoziti meso. Nažalost, uza sve probleme koje imamo, dođe nam i ledena hladnoća', požalio se Stjepan Kušec.

Na kraju, uzgajivačima stoke, baš kao i svima koji žive od poljoprivrede, ostaje gledati u nebo i očekivati poboljšanje vremenskih prilika. Prošle ih je godine, sve zajedno, pogodila višemjesečna suša pa je urod bio znatno slabiji, a time i hrana skuplja. Sada su došle i hladnoće pa je posve jasno kako je za stočare, ratare i poljoprivrednike općenito došlo doista teško vrijeme.