Navodna ugroženost katolika u Hrvatskoj iznenadila je HHO, koji u svojoj Izjavi kao reakciji na izjavu Komisije HBK o netrpeljivosti prema katolicima u Hrvatskoj odmah ističe da kao nevladina udruga za ljudska prava nisu

zabilježili nijedan slučaj koji bi opravdao ovakvo obraćanje Komisije javnosti. Izuzetak je, navodi se u HHO-ovoj Izjavi, pismo udruge 'Vigilare' upućeno predsjedniku saborskog Odbora za informiranje Staziću i pučkom pravobranitelju Jurici Malčiću, kojim prosvjeduju zbog uvredljivog priloga na HRT-u na Uskrs 2010. i zbog vrijeđana Pape Benedikta XVI., te zbog teksta na Indexovom portalu: 'Dragi biskupe Lastan, činim li grijeh ako šamaram majmuna?'.

Međutim, 'HHO je zabilježio brojne slučajeve kršenja ljudskih prava manjinskih skupina i pojedinaca u Hrvatskoj, koje su podržavali pojedini svećenici i samoproglašeni 'katolici', a objektivan promatrač mora konstatirati da Katolička crkva u RH uživa mnoštvo društvenih i materijalnih povlastica, koristeći činjenicu da se većina građana u Hrvatskoj deklarira katolicima', kazao je predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak na konferenciji za novinare.

Istaknuo je da 'nije poznato kada je i gdje netko upotrijebio nasilje (silu) prema katolicima u Hrvatskoj, a sa stajališta teorije i prakse nepojmljivo je da većinska skupina koja čini 80 do 90 posto populacije može u demokratskom društvu biti diskriminirana od članova te iste populacije'. 'Komisija javnosti nije javnosti podastrla nijedan konkretan dokaz kojim bi potkrijepila svoje tvrdnje, a one bi imale uporišta jedino ako se kritičke primjedbe odnose na ponašanje Crkve te njezinu nevjerodostojnost i neispunjavanje njezinog poslanja smatraju netrpeljivošću i nasiljem', naveo je Čičak.

No, to je onda posao za Crkvu, a ne da Komisija traži zaštitu državnih tijela. Naime, HHO se slaže da su građani Hrvatske, ali ne samo katolici, svakodnevno izloženi medijskom nasilju i govoru mržnje te da je dio toga, u smislu poruge svetinjama, baštinjen iz vremena komunističkoga totalitarizma. Međutim, kad Komisija traži reakciju državnih organa po službenoj dužnosti, to pokazuje da ni članovi Komisije nisu potpuno imuni na taj baštinjeni mentalitet. Komisija, naime, traži nedopustivu kriminalizaciju slobode mišljenja i izražavanja, a ta sloboda je ceh demokracije, upozoravaju u HHO-u.

Čičak je podsjetio da ustavno-pravni poredak Hrvatske daje mogućnost svakom pojedincu i instituciji da privatnom tužbom reagiraju na uvrede i klevete te da povijesno iskustvo uči kako represija države nad ljudskim pravima i slobodama ne daje dobre rezultate. Na temelju izmišljene diskriminacije katolika u Hrvatskoj, Komisija u predizborno, a njezina nedavna izjava predstavlja oblik pritiska na saborske zastupnike da podrže ponovnu kriminalizaciju klevete, smatra HHO. Štoviše, Komisija se u Izjavi i sama ponaša diskriminatorno jer se, baš kao i pokojni predsjednik Franjo Tuđman, obraća samo Hrvaticama i Hrvatima, premda u Hrvatskoj postoje i drugi katolici, naglasio je Čičak.

Što se pak tiče dodatnih objašnjenja Izjave Komisije u smislu da bi u Saboru trebalo biti 80 posto zastupnika katolika, kao i na javnoj televiziji te u drugim javnim poduzećima i ustanovama, HHO se pita bi li se taj postotak trebao odnositi i na policiju, carinu, gradsku kanalizaciju i čistoću?

HHO se protivi pozivu Komisije koji bi državnim institucijama (policiji i DORH-u) dao ovlasti arbitriranja u pitanjima koja se odnose na slobodu izražavanja, smatra da je to protivno Ustavu, prema kojem je, između ostalog, Hrvatska sekularna država te zakonima i smatra da Izjava Komisije predstavlja grubo kršenje ljudskih prava.