Oštro je kritizirana i hrvatska vlast, kako prethodna (zbog prodaje 'obiteljskog srebra' strancima), tako i sadašnja zbog nesređene države u kojoj caruje korupcija i organizirani kriminal te se povlađuje birokratima iz Bruxellesa. Također je istaknuto kako bi se trebalo i odreći nekih projekata kako bi se spasilo kapacitete grana industrije pogođenih krizom te pojedinaca. U Iustitiji et pax se nadaju da je Vlada dobro izračunala gdje je najbolje uložiti novac u ovakvoj situaciji u društvu jer smatraju da za druga vremena treba odgoditi projekte koji nisu važni za prebrođivanje recesije i očuvanje radnih mjesta te državni novac usmjeriti prema obnovljivima oblicima energije, očuvanju šuma, vode i mora. Pelješki most i autoceste nisu željeli izričito spominjati.

'Zlo je došlo iz Amerike', rekao je Neven Šimac, član komisije Iustitia et pax objašnjavajući uzroke krize u kojoj se svijet našao. Financijska kriza, objašnjavaju u komisiji, ponikla je u Sjedinjenim Američkim Državama te ubrzo zahvatila čitav svijet. Korijeni leže u tržišnom fundamentalizmu koji su pristaše neoliberalne ideologije promicali u svojim zemljama i koji je kasnije nametnut svima, a preko njega dopušten je primat privatnog nad zajedničkim interesom čime je potkopano izvorno značenje politike kao brige za zajedničko dobro.

'Politika i politička djelatnost je degradirana te se pretvorila u sluškinju ekonomije, a ekonomija u robinju kapitala', smatra Šimac i dodaje da su ljudi isto tako degradirani te pretvoreni u puke proizvođače i potrošače. Danas se postavlja pitanje kako spasiti kapitalizam od kapitalista.

Kriza nije mimoišla ni našu domovinu premda je razborita politika Hrvatske narodne banke donekle ublažila njezine učinke. Prema mišljenju komisije Iustitia et pax, Hrvatska se kao dio globaliziranog svijeta zatekla u tom procesu bez sudjelovanja u uzrocima te je jednostavno bila zapljusnuta posljedicama krize.

'Hrvatska država i društvo su, što zbog nesretnih okolnosti iz daljnje i bliže povijesti, što zbog lakomislenih gospodarskih i socijalnih politika koje se temelje na logici rasprodaje nacionalnog bogatstva, a tu su spomenuti bankarski, telekomunikacijski i energetski sektori, inozemnog zaduživanja i nekontrolirane potrošnje bez pokrića, dovedeni do ruba dužničkog ropstva i sveprisutne socijalne nesigurnosti s nasumičnim kresanjem socijalnih prava. Javnu etiku progutala je globalna ekonomija, ekonomiju su progutale globalne financije, financije je progutalo koristoljublje, koristoljublje je progutao egoizam, a egoizam sada povraća vlastitu bolesnu utrobu – krizu', smatra Šimac.

'Krajnje je neodgovorno rasprodati nizašto banke', nastavlja, 'saniravši ih prije toga javnim novcem na korist stranih kupaca – i telekomunikacije, a dijelom i energetiku, pa o tim sektorima sada odlučuju stranci. Osim toga, kad europske države pomažu svoje banke, one ne dopuštaju da ta pomoć odlazi u strane zemlje, premda tamo djeluju njihove filijale'.

Komisija Biskupske konferencije kritizirala je i sve očigledniju komercijalizaciju zdravstva i obrazovanja budući da se time, smatraju, slabi jednako pravo na zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.

Iusticija et pax od hrvatskih političara očekuje da sudjeluju u građenju sutrašnjeg svijeta, ponajprije u sklopu europskih integracija, gdje se upravo oblikuje energetska, pomorska i imigracijska politika, ali i u Hrvatskoj, gdje valja uvesti nove norme. Financije trebaju postati servis gospodarstva, a gospodarstvo biti u službi čovjeka i njegova rada. Jer ako ne bude brzih reforma – koje je moguće obaviti jedino sada u stanjima krize – prevladat će uvjerenje da se kozmetičkim izmjenama može sačuvati sadašnji 'krizogeni' sustav i nastaviti posao kao i inače. Komisija traži da hrvatski političari – na nacionalnoj i mjesnoj razini – ne zanemare ustavnu obavezu izgradnje socijalne države. Podsjetili su da na primjere stranih zemalja koje sada pomažu svojim ugroženih gospodarskim granama (primjerice automobilskoj industriji). 'Tako i hrvatska država treba sada pomoći prvenstveno mladima koji su se zadužili za svoje obrazovanje, kupnju stana, otvaranje poduzeća, primjerice beneficiranjem kamata ili moratorijem otplate; priteći u pomoć ratarima i ribarima, pomoći da se ugovorima za domaće brodare očuva znanje i zaposlenja graditelja brodova, da se potakne specijalizacija hrvatskih brodogradilišta za nove vrste plovila…

Od javnih službi i pravosuđa traže da se stane na put faktičkom bezakonju, organiziranom kriminalu i korupciji, da se depolitizira policija i osposobi nadzorne službe, uvede načelo 'četiri oka' i rotaciju službenika kod diskrecijskih odluka, te striktno odvoji javnu upravu od izvršne vlasti. Komisija smatra da je dobro koristiti strana iskustva, ali ne slijepih slušanjem neodgovornih stranih birokrata, pa bili oni i iz Europske komisije, ili kopiranjem stranih zakona, posebno onih iz anglo-saksonskog svijeta, koji Hrvatima kao kontinentalnim Europljanima nisu bliski, ni ideološki ni pravno.

Na kraju se pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić osvrnuo i na komunistički mentalitet koji još uvijek vlada hrvatskim društvom, koji se očituje kroz korupciju i nepoštivanje zakona i koji je potrebno iskorijeniti. 'Taj mentalitet je poput krhotina razasut svuda i svim porama društva' zaključio je Košić.