Biskup sisački i predsjednik Komisije, msgn. Vlado Košić poručio je da presuda šestorki nije samo pojedinačna optužba zločina, već optužba hrvatskog državnog vrha za zločinački pothvat i agresiju na BiH. 'Zbog pravde i mira trebamo progovoriti o tezama koje se zasnivaju na iskrivljenom poimanju stvari', poručio je.

Tajnik Komisije, prof. dr. Gordan Črpić poručio je pak da teza o hrvatskoj agresiji povijesno ne stoji, pitajući se pak koji to agresor naoružava svoje protivnike, kao što je to Hrvatska činila za Armiju BiH, i koji to agresor zbrinjava stotine tisuća izbjeglica.

Pozvali su aktualni državni vrh da pomogne svim legalnim sredstvima da drugostupanjska presuda bude drugačija od prvostupanjske presude prema kojoj su Jadranku Prliću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Bruni Stojiću, Valentinu Čoriću i Berislavu Pušiću dodijeljene kazne u rasponu od deset do 25 godina zatvora, te da olakšaju pristup dokumentaciji obrani optuženih. Također apeliraju da svojim 'ishitrenim, paušalnim ili subjektivnim izjavama ne stvaraju krivu sliku o ulozi političkog vodstva iz vremena rata u BiH'.

Pozivaju i bošnjačke vođe na razboritost te da se mane kratkotrajnog trijumfalizma koji im može donijeti tek kratkotrajnu dobit. 'Neće moći sakriti povijesne činjenice prema kojima je predsjednik Franjo Tuđman pozvao Hrvate u BiH da na referendumu glasaju za neovisnu Bosnu i Hercegovinu kao za svoju državu', poručili su.

'Duboko žalimo zato što se hrvatsko-bošnjački sukob ikad dogodio. Vodstva dviju vojski koje su svoju zajedničku domovinu – Bosnu i Hercegovinu - zajednički branile od velikosrpske agresije u tom času očito nisu dobro razumjela tendencije međunarodnog okruženja i stranih diplomacija koje su upravljale ratom u Bosni i Hercegovini. Ali tomu unatoč, za povijest ostaje činjenica da su te dvije vojske u Washingtonu ponovno sklopile savez kako bi se nakon operacije Oluja provela zajednička akcija oslobađanja zapadne Bosne, izazvao slom snaga generala Ratka Mladića, a Bihać poslije Srebrenice spasio od novog genocida. Nakon tisuću dvjesto i jednog dana potpune opsade tzv. bihaćkog džepa u operaciji Oluja deblokirana je i najdulje izolirana bosanska enklava. Pripadnici Hrvatske vojske i Petog korpusa Armije BiH spojili su se u predjelu Plitvičkih jezera. Bihać, baš kao i Srebrenica, bio je zona koju je štitio UN. Bataljuni, uključujući nizozemski, koji su ondje bili nisu učinili ništa kako bi spasili živote tisuća civila. Učinile su to u savezu Hrvatska vojska i Armija Bosne i Hercegovine. To je povijesna činjenica koju nitko ne može opovrgnuti', pojašnjavaju.

Hrvate u BiH pozivaju pak na jedinstvo te apeliraju na pravosudna tijela BiH da kazne počinitelje zločina nad Hrvatima kada je već Haški sud to propustio učiniti, s obzirom da je u 'napadima bošnjačke vojske ubijeno 1150 Hrvata, od toga više od stotinu djece'.

'Nužno je pred jednim ozbiljnim, neeksperimentalnim međunarodnim sudištem tražiti pravdu i ustanoviti pravilo za budućnost, a to je da se sukobi rješavaju sudom, a ne ratom. Također da oni koji započinju agresivni rat snose posljedice. U protivnom možemo očekivati nove ratove jer sve upućuje na to da se zločini isplate: što se osvoji ostaje agresoru, a žrtve odgovaraju zato što su se branile. Ako međunarodna zajednica nije spremna kroz ad hoc Sud u Hagu postaviti trajnije temelje mira na ovim prostorima, kako se to dade nazrijeti iz pojedinih optužnica i presuda, onda tu odgovornost na sebe mora preuzeti Republika Hrvatska, ako ni zbog čega drugoga, a onda zbog pijeteta prema žrtvama i sprečavanja ponavljanja djela', zaključuju.