Nakon što je prije sedam godina jednu podmornicu klase Una darovala Sloveniji, početkom ovog mjeseca Crna Gora poklonila je još jednu podmornicu iste klase Srbiji, iako su ta plovila prema pravilima sukcesije vojne imovine bivše države hrvatsko vlasništvo
Kako pišu srbijanski mediji, Crna Gora poklonila je ovih dana podmornicu P-911 Tisa Udruženju bivših jugoslavenskih podmorničara iz Srbije, gdje će se iduće godine održati 56. Međunarodni kongres udruženja podmorničkih veterana svijeta, na kojem se očekuju delegacije iz više od 30 država.
Podmornica Tisa godinama je bila smještena u krugu vojnog objekta Pristan u Boki kotorskoj, a zahvaljujući Udruzi podmorničara Srbije te financijskoj i logističkoj podršci tvrtke Jugoimport SDPR, plovilo će biti trajno izloženo na beogradskom Ušću.
Tisa je jedna od šest diverzantskih podmornica koje su izgrađene između 1981. i 1986. godine prema projektu zagrebačkog Brodarskog instituta, a imena su dobile po rijekama bivše države.
Riječ je o plovilu dužine 19,5 metara i težine 88 tona, čija je namjena bila neprimjetno polaganje manjih minskih polja u neprijateljskim vodama ili dostavu diverzanata unutar neprijateljskog područja.
Podmornica P-911 Tisa porinuta je u ožujku 1983. godine, a primljena je u flotu tadašnje Jugoslavenske ratne mornarice četiri mjeseca kasnije. Nakon raspada bivše države sve podmornice te klase otpremljene su u Crnu Goru. Odlazak u nama susjednu državu izbjegla je jedino podmornica P-914 Soča, koja je ulaskom u sastav Hrvatske ratne mornarice dobila naziv P-01 Velebit, a koja se za vrijeme agresije na Hrvatsku nalazila na remontu u Splitu, gdje je i danas.
>>> Evo što bi se dogodilo kad bi ruske podmornice presjekle sve podvodne internetske kablove
Tisa je krajem srpnja 1993. godine izvađena iz mora i konzervirana, a iako su crnogorske vlasti početkom 2009. godine najavile kako po jednu od preostalih pet podmornica planiraju pokloniti Srbiji, Sloveniji te Hrvatskoj, naše vlasti odbile su poklon, navodeći kako to ne mogu primiti jer podmornica prema sukcesiji ionako pripada Hrvatskoj.
Crnogorska vlada je, naime, prvobitno bila donijela odluku kako će Hrvatskoj na poklon kao muzejski eksponat ponuditi podmornicu P-916 Kupa, što je službeni Zagreb odbio jer bi prihvaćanjem dara priznao neosnovanost svojih potraživanja da mu se nadoknadi oko dvije milijarde dolara, na koliko je procijenjena ratna flota bivše države koja je tijekom ratnih zbivanja povučena u Crnu Goru. Kupa je nakon odbijanja poklona izložena najprije u nekadašnjoj ratnoj luci Kumbor, a potom donirana općini Herceg Novi.
Podmornica P-912 Una završila je u zbirci pomorskog naslijeđa Porto Montenegra u Tivtu, dok je P-913 Zeta preuzelo Udruženje podmorničara Slovenije i danas se nalazi u slovenskom Parku vojne povijesti Pivka.
Valja naglasiti kako je svim navedenim džepnim podmornicama prema Flotnoj listi nekadašnje Jugoslavenske ratne mornarice do 1991. godine matična luka bila ratna luka Lora u Splitu te kako se, prema pravilima sukcesije, podmornice smatraju hrvatskim vlasništvom.
Prema pravilima sukcesije, s obzirom na to da je zadnje upisano vlasništvo podmornice bio Split, odnosno matična luka bila je Lora, podmornica koja je poklonjena Srbiji vlasništvo je Hrvatske.
Valja podsjetiti kako je Crna Gora u vojnom proračunu bivše države sudjelovala samo s 2,5 posto, a nakon raspada države domogla se čak 95 posto brodovlja i opreme nekadašnje ratne mornarice.
>>> Engleska mornarica razmišlja o podmornicama u obliku jegulja
Na tportalov upit hoće li Ministarstvo vanjskih i europskih poslova povući određene postupke jer je poklanjanjem prekršeno pravilo o sukcesiji vojne imovine bivše Jugoslavije stigao je odgovor kako je pitanje ukupne sukcesije vojne imovine, pa tako i dijela koji se tiče vojne ratne flote bivše države, u nadležnosti Ministarstva obrane i predmet je niza razgovora predstavnika dvaju ministarstava.
U našem Ministarstvu vanjskih poslova za tportal ističu kako će Republika Hrvatska temeljem zajedničke procjene MORH-a i MVEP-a, sagledavajući širi aspekt ovog pitanja, na adekvatan način nastaviti štititi svoja prava u okviru procesa sukcesije vojne imovine, kao što to čini i u ostalim pitanjima sukcesije.
'Pri tome Ministarstvo vanjskih i europskih poslova stalno ističe da se kroz konstruktivan dijalog i racionalan pristup u rješavanju otvorenih pitanja može pridonijeti daljnjem građenju prijateljskih odnosa', zaključuju u MVEP-u.