Tri desetljeća nakon jednog od najmasovnijih egzekucija u povijesti, u Pnom Penu započelo je suđenje četvorici čelnika režima Crvenih Kmera, koje se ocjenjuje najvećim i najsloženijim suđenjem za zločine na mjestu počinjenja zločina još od Nirnberškog procesa krajem Drugog svjetskog rata. Zašto se toliko čekalo?
Crveni Kmeri bili su sljedbenici vladajuće Komunističke partije u razdoblju od 1975. do 1979. godine u Kambodži, koju su preimenovali u 'Demokratska Kampučija'. Na čelu s Polom Potom, vodili su monstruoznu politiku za ostvarenje marksističke utopije te pritom počinili zločine u kojima je smrtno stradalo, prema procjenama, od 1,5 do 2,2 milijuna ljudi
Najmanje 200.000 ljudi pogubljeno je i sahranjeno na tzv. poljima smrti, o čemu svjedoči i jedna od najstrašnijih fotografija u povijesti, s osam tisuća lubanja žrtava Potove frakcije kambodžanskih maoista. Istrijebljena je gotovo četvrtina stanovništva države na jugoistoku Azije, pri čemu nisu pošteđena ni djeca.
Kambodžanski maoisti naumili su izgraditi samodostatno agrarno društvo, bez ikakvih stranih utjecaja. Do danas, nitko iz vrha režima nije došao pred sud, a Pol Pot umro je u svom krevetu 1998. godine.
Neprijatelji partije, 'kontrarevolucionari', bili su gotovo svi – intelektualci, urbano stanovništvo i 'odnarođeno' seljaštvo, vjernici, službenici, znanstvenici, pripadnici nacionalnih manjina. U nedostatku municije, jurišni odredi Crvenih Kmera često su u koristili zašiljene bambusove štapove kako bi počinili masovne egzekucije.
Sud za Crvene Kmere pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda osnovan je početkom devedesetih, uz negodovanje premijera Hun Sena, bivšeg vojnika Crvenih Kmera, koji je upozoravao da će istraga potkopati političku stabilnost države. Kompromisno rješenje iznađeno je u zajedničkom sudu Kambodže i UN-a, s domaćim i međunarodnim tužiteljima i sucima.
U srpnju 2010, Kaing Guak Eav, voditelj zloglasnog logora u Pnom Penu u kojemu je izdahnulo oko 16 tisuća ljudi, osuđen je na 35 godina zatvora zbog krivnje za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Priznao je zločine i ispričao se žrtvama, a suci su mi smanjili kaznu na 19 godina zbog desetljeća provedenog u zatočeništvu. Taj potez naišao je na osudu i nevjericu obitelji žrtava, koji drže da je presuda preblaga s obzirom na težinu zločina.
Na optuženičkoj klupi u ponedjeljak su se našli ideolog režima Nuon Chea, poznat kao 'Brat Broj Dva', ministar vanjskih poslova Ieng Sary, njegova supruga i ministrica za socijalnu skrb Ieng Thirith te predsjednik 'Demokratske Kampučije' Khieu Samphan. Očekuje se da će svi poreći krivnju za optužbe koje uključuju ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, a s obzirom na njihovu visoku dob - između 79 i 85 godina – za očekivati je da neki od njih neće dočekati kraj dugog i složenog suđenja.
Na sudu su bila još dva slučaja koja su mogla rezultirati i novim optužnicama. Jedan od tih slučajeva odbačen je u travnju, a međunarodni tužitelj naknadno se požalio da suci nisu uopće ispitali osumnjičene niti su istražili mjesto zločina. Kritičari kažu da sud popušta pred političkim pritiscima kako bi se ograničio obim njegova djelovanja, a nekoliko djelatnika suda dalo je ostavke zbog neslaganja s odlukama sudaca.
Po kambodžanskom zakonu, koji je modeliran po principima francuskog građanskog prava, suci istražuju i odlučuju hoće li slijediti preporuke tužitelja. Razloge svojih odluka nisu obvezni iznijeti javnosti sve dok ne izdaju konačnu odluku o zatvaranju slučaja, koja je predmet konzultacija s tužiteljima i sudskim dužnosnicima.
Rad suda omogućuju strani donatori, od kojih je najveći Japan – vlada u Tokiju dosad je pokrila gotovo polovicu troškova, koji će do kraja godine dosegnuti 140 milijuna dolara.
Kritičari suda kažu da su dodatne istrage onemogućene zbog Hunovih opetovanih zahtjeva da suci ograniče svoj rad na aktualne osumnjičenike. Organizacije za zaštitu ljudskih prava kao negativne primjere izdvajaju njemačkog suca Siegfrieda Bluna i njegovog kambodžanskog kolegu Youa Bunlenga zbog nepoštovanje procedure, no oni su odbacili takve optužbe i priopćili da su 'odlučni u namjeri da obrade svoju neovisnost od izvanjskih zaključaka, bez obzira odakle dolaze'.
Inicijativa za pravdu Otvoreno društvo pozvala je UN da istraži loše postupanje suda, a njezin direktor James Goldston podsjetio da je sud trebao utvrditi odgovornost za zločine i pomoći Kambodži u uspostavi vladavine prava. 'U očitom podilaženju političkim pritiscima, sud potkopava oba cilja. Žurno je potrebna neovisna istraga', rekao je Goldston.
Glasnogovnik Ban Ki-Moona, glavnog tajnika UN-a, opovrgnuo je navode da se UN umiješao u sudski proces te u nedavnom priopćenju poručio da sucima mora biti omogućen neovisno djelovanje.
