Sliku o privatnim detektivima uglavnom stvaramo pod dojmom američkih filmova i serija, pa je tako prisutna i teza da se bave uglavnom bračnim nevjerama i sličnim obiteljskim peripetijama. No 15-ak privatnih detektivskih agencija u Hrvatskoj se uglavnom bavi pribavljanjem podataka u poslovnom sektoru. Tako je kriminal u HŽ-u razotkriven zahvaljujući angažiranju privatnih istražitelja, dok novi vlasnik splitskog škvera Tomislav Debeljak njihove usluge koristi da bi pratio rad svojih zaposlenika.

Siniša Patačko, predsjednik Udruge privatnih detektiva i vlasnik Privatne izvještajne agencije, kaže kako je u Hrvatskoj godinama približno isti broj agencija. Posljednjih godina, u vrijeme krize, njihovo se djelovanje gotovo u potpunosti prebacilo na poslovni sektor, dok je ranije omjer bio u korist privatnih, obiteljskih angažmana.

'Više je provjera bolovanja zaposlenika za tvrtke s obzirom na to da je kriza i poslodavci žele smanjiti lažna bolovanja. Provjere naručuju i za mjesta stanovanja s obzirom na lažiranje putnih troškova', pojašnjava Patačko. Osim toga, tvrtke privatne istražiteljske agencije angažiraju i za provjeru sigurnosnih aspekata, provjeru kršenja ugovornih obveza, zaštitu imovine…

'Tu su i protuprislušni pregledi, provjera klijenata, provjera imovine dužnika… Svi segmenti poslovanja tvrtke koji negdje štekaju', kaže Patačko koji se pak specijalizirao za zaštitu autorskih prava, krađu patenata i krivotvorine. Tako ga neki svjetski brand angažira da na našem području pronađe krivotvorine, a kaže da je godinama radio i za Društvo za zaštitu audio-vizualnih djela, uglavnom američki filmsku industriju. 'Ako neki film ima u SAD-u premijeru 1. svibnja, a kod nas se pojavi 20 travnja, onda je riječ o kršenju autorskih prava', dodaje.

Privatni detektivi uglavnom su nekadašnji zaposlenici MORH-a i MUP-a. Riječ je o diplomiranim kriminalistima, no ima tu i pravnika i ekonomista, kaže Patačko.

Za takve bi u Hrvatskoj trebalo biti i više posla. Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila smatra kako bi sve državne tvrtke trebale imati unutarnju kontrolu, obučene ljude koji štite interes i resurse tvrtke, kao i patente. Kaže da je kod nas stanje dosta loše u tom segmentu te da tek oko deset posto tvrtki ima unutarnji sigurnosni sustav. 'Da smo to imali u javnim tvrtkama, ne bi došlo do ovakve pljačke', uvjeren je Cvrtila.

Predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alen Ostojić tvrdi pak da hrvatske tvrtke ipak u većem postotku od onih deset koje spominje Cvrtila koriste bilo svoje bilo vanjske istražitelje i stručnjake za sigurnost. No zbog krize tvrtke sve više izdvajaju tu djelatnost i koriste usluge privatnih tvrtki umjesto da unutar tvrtke imaju odjela koji se time bavi.

'Mi u svojem članstvu imamo velik broj kolega i iz privatnog i javnog sektora. Ja ne znam nijedno veće poduzeće koje na neki način nema riješen problem sigurnosti. Ipak, unazad dvije godine došlo je do pada investicija u sustavu korporativne sigurnosti, 'outsorceanje' tih usluga će biti trend u budućnosti', pojašnjava Ostojić. Usluge menadžera sigurnosti i privatnih detektiva koriste se u gotovo svim sektorima, od osiguravajućih društava preko prehrambenih i farmaceutskih kompanija pa do telekomunikacijskih tvrtki. Kaže kako, recimo, Ina ima svoj i vanjski sigurnosni sektor, Croatia osiguranje ima svoje istražitelje, kao i Podravka.