Umirovljeni kriminalist i pripadnik MUP-a Željko Cvrtila naglasio je za HRT važnost otkrivanja istine kada se radi o incidentu koji se dogodio u blizini Slunja.

'To je bitno iz više razloga. Nije isto je li to bio obračun između migranata ili je meta bila hrvatska policija. Ako je meta bila hrvatska policija, treba vidjeti je li meta od strane migranata ili krijumčara. Treća opcija koja može biti je da se radi o nekakvoj slučajnoj pucnjavi u krivolovu pa je jedan od metaka zalutao u smjeru hrvatske policije', rekao je.

Cvrtila se osvrnuo i na sve veći problem zbog oružja u migrantskoj populaciji.

'U svakom slučaju, oni su nekako došli u posjed oružja. Vrlo je izvjesno - kupovinom i prodajom. Teško je pretpostaviti da je netko iz Sirije kroz sve prostore nosio oružje, a da nikada nije uhićen ili pregledan', ustvrdio je. Kazao je da je migrantska populacija 'očito' spremna prihvatiti oružje i 'upotrijebiti ga' neovisno o svrsi.

'To samo govori da je ta populacija očito spremna prihvatiti oružje i upotrijebiti ga, bilo da se radi o međusobnim obračunima ili obračunima s policijama država kroz koje prolaze. To je vrlo loš, vrlo opasan trend. Iako smo od 2015. godine govorili da među ljudima koji su bježali od rata ima ljudi i drugih namjera, sada je to vjerojatno očitije i izraženije', dodao je.

Smatra da je povećan pritisak na granicu 'sigurno dodatni izazov' te je pojasnio što je zadatak policije.

'Policija u svakom postupanju treba voditi računa o svojoj sigurnosti, sigurnosti građana, a između velike količine građana izdvojiti one koji su ilegalnog kriminalnog ponašanja', rekao je. Dodao je da je situacija dodatno zahtjevna kada su u pitanju migranti. 'Ista situacija je na granici, znači očito je granica propusna, samo unutar te skupine migranata trebate izdvojiti neke koji su kriminalnih namjera. Nije to jednostavno, ni lako, puno je teže nego u općoj građanskoj populaciji države', kazao je.

Naveo je da veliki problem u radu policajcima predstavljaju 'dvostruke', 'trostruke' ili nepostojeće evidencije migranata te da sustavi nisu povezani.

'Te ljude ne znate, o njima nemate nikakve evidencije, ako ih imate, one su dvostruke ili trostruke. Pojedine osobe se na različitim granicama prijavljuju s različitim identitetima. Sustavi nisu povezani da ih možete automatski identificirati sustavom biometrije', rekao je.

Umirovljeni kriminalist je naglasio i da policija radi u teškim uvjetima, tj. skoro kao u prašumi.

'Tu postoji niz tehničkih problema s kojima se policija susreće. Nije im lako ni jednostavno. To su poluprašume tamo gdje ljudi prolaze. Vidjeli smo da rade nekakve priručne kampove. To nije problematično što se tiče specijalne policije, oni su na to navikli, ali sve to dugo traje', kazao je.

Pozvao je na gradnju čvršćih i trajnijih objekata za smještaj policije kako bi im se očuvalo zdravlje.

'I za njih i za migrante će se morati uspostaviti neki čvrsti objekti ako se želi da oni ostanu zdravi i funkcionalni', rekao je.

Napominje da Hrvatska 'nema' vlastitu migrantsku politiku te da je ona, ako i postoji, nekonzistentna.

'Hrvatska prije svega nema svoju migrantsku politiku, slijedi politiku koju zacrtava Bruxelles. U tom pogledu, ta politika varira. Prvo je tvrda granica pa je meka granica. Nakon toga ih treba humanitarno primiti pa jako odbiti, odnosno raditi pushback', rekao je. Zaključio je da EU, jednako kao i Hrvatska, 'luta' kada je u pitanju politika prema migrantima. U svemu tome, kako luta EU, tako luta i naša politika. Jednom kada se policija čvrsto postavi, budu optuženi za prekomjernu upotrebu sile, a kada je propusnost veća, onda se svi pitaju o sigurnosti unutar države', kazao je.

Upitan o mogućnosti slanja vojske na vanjske granice, Cvrtila je zaključio da to 'neće poboljšati' situaciju.

'Prije sedam, osam godina kandidatkinja Grabar Kitarović išla je s tom idejom, tada sam isto rekao kao i sada. Vojska neće nešto poboljšati situaciju na granici. Da stavite vojnika do vojnika, ako nemate ovlasti kako ćete odbiti te ljude, oni će vam to probiti u nekakvom naguravanju kada dođe 500 ljudi. Vojska nije educirana ni obučena za takvo postupanje prema migrantima kao policija, koja ima svakodnevne obuke', objasnio je.

Pozvao je na stavljanje fizičkih prepreka te ih je okarakterizirao 'humanijima' od fizičkog pushbacka.

'Granice su unutar Europe ukinute, ali to ne znači da treba biti bez vanjskih granica. Po meni je puno humanije da su se uspostavile fizičke prepreke koje bi sprječavale prodor, nego da fizičkom silom iz dana u dan to primjenjujete kako biste ih odvratili. To ne mora biti žica, to mogu biti neke normalnije ograde. Žilet-žica je nehumana', zaključio je.