Neuobičajen sastanak organizirao je splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja: u ponedjeljak je iza zatvorenih vrata u Splitu ugostio dvojicu SDP-ovih potpredsjednika Vlade, Branka Grčića i Ranka Ostojića, zatim čak deset saborskih zastupnika s ovog područja - uključujući Ivana Grubišića, Nevenku Bečić, SDP-ovog Marina Jurjevića, HDZ-ovog Dujomira Marasovića i HNS-ovog Srđana Gjurkovića - a bilo je tu i nekoliko gradonačelnika i načelnika iz ove županije, svih vrsta i boja
Primjetan je bio tek izostanak gradonačelnika Splita Ive Baldasara. Nije bio pozvan.
Navodno se razgovaralo o Grčićevom Zakonu o regionalnom razvoju, potom o strateškim projektima u ovoj županiji, ali i o konačnoj izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, o splitskoj obilaznici i ustupanju državne imovine gradovima i općinama. Ništa konkretno nije se čulo, osim tvrdnje da će se većina projekata prijaviti za sredstva iz europskih fondova. Za nekoliko desetaka njih navodno se (još uvijek) priprema dokumentacija.
Nakon polusatnog čekanja novinari su iz uopćenih odgovora uspjeli shvatiti da je Županija zajedno s gradovima i općinama poput Sinja, Vrgorca, Vrlike ili Lovreća prosvjedovala zbog ukidanja Zakona o brdsko-planinskim područjima jer će jednim potezom ove lokalne jedinice ostati bez gotovo 50 milijuna kuna prihoda. Grčić, pak, tvrdi da je novim Zakonom o regionalnom razvoju samo napravljena preraspodjela, pa će u novoj kategorizaciji u sustav posebne državne skrbi ući oko 105 gradova i općina, a iz njega izaći njih osamdesetak - odnosno, oni koji su prešli granicu od 75 posto nacionalnog BDP-a. Za posebne slučajeve poput Sinja ili Vrgorca obećao je pomoć iz 'fonda za poravnanje' koji će raspolagati sa 100 milijuna kuna.
Zakon o otocima, tvrdi potpredsjednik Vlade, neće se ukidati.
Nakon izbjegavanja brojnih pitanja na temu Slavka Linića i tvrdnje da Vlada funkcionira normalno, a potom i Ževrnjinog pozivanja da se 'svi uhvatimo za isti štap', Grčić je prokomentirao prognozu Europske komisije o nastavku gospodarskog pada Hrvatske.
'Svi smo svjedoci da je došlo do rasta industrijske proizvodnje, izvoza i potrošnje, kao i pada nezaposlenosti. To budi nadu, ali treba biti oprezan. No da nije bilo zahtjeva Europske komisije za rezanjem deficita, već u ovoj godini imali bismo značajan rast. Ali kad vam se smanji javna potrošnja za čak 2,3 posto u samo jednoj godini, logično je da to utječe na situaciju', objasnio je Grčić.
