Izmjenama koje predlažu Most, HSLS, BUZ i nezavisna Gordana Rusak predviđa se da se političkim strankama i nezavisnim zastupnicima iz državnog proračuna umjesto sadašnjih 0,05 posto proračunskih rashoda poslovanja isplaćuje 0,075 posto poreznih prihoda iz prethodno objavljenog godišnjeg izvješća. Postojeće rješenje, tvrdi mostovac Robert Podolnjak, potiče državnu potrošnju kako bi političke stranke stekle što veći iznos sredstava za financiranje svojih aktivnosti.

Smanjenje sa 63 milijuna na 47 milijuna

'S postojeće zakonske obveze od 62,8 milijuna kuna, ove godine ćemo zakonski to svesti na 55 milijuna, a iduće godine na 47 milijuna. To je značajno smanjenje sa 63 milijuna na 47 milijuna kuna', obrazložio je Podolnjak.

Prijedlog dva saborska odbora - za zakonodavstvo i za Ustav, da zakon ide u dva čitanja Podolnjak je odbacio pojasnivši kako je i SDP predložio svoje gotovo identično rješenje, pa ako se i najveća oprbena stranka slaže onda ne vidi svrhu razgovora o nekim drugim modelima.

'SDP-ov prijedlog jamči da sredstva za političke stranke ne mogu preći 50 milijuna kuna', odgovorio mu je SDP-ovac Peđa Grbin. Predložene je promjene nazvao demagogijom, a predlagačima poručio kako 'smanjuju da ništa smanjili ne bi'.

'Evo kako izgleda prava reforma od koje se ne pravi cirkus: 2011. Jadranka Kosor 59 milijuna kuna, 2012. Zoran Milanović 50 milijuna kuna - devet milijuna kuna manje za političke stranke. To je reforma, kolege iz Mosta', poručio je Grbin.

Uvjeren je da će se, kada se zbroje iznosi koji su u mandatu od 2012. do kraja 2015. isplaćeni za rad političkih stranaka, te iznosi koji bi do kraja 8. saziva Hrvatskog sabora trebali sukladno predloženom zakonu biti isplaćeni za rad političkih stranaka, ta sredstva povećati.

'Jedina reforma koju ste dobro odradili je ona s 200 milijardi kuna duga na 300 milijardi kuna duga, i to je poruka ovoj javnosti', odgovorio mu je mostovac Miro Bulj.

Grbin je vladajućima poručio kako je to jedina mjera koju predlažu za četiri mjeseca koliko su na vlasti. 'Ako je ovo put kojim ćete nas voditi preostale tri godine i osam mjeseci onda je bolje da odete', rekao mu je SDP-ovac Grbin.

Thompson ne pripada Grbinu

HDZ-ov Josip Đakić Grbinu je rekao kako sve naopako tumači, pa tako i predložene zakonske izmjene. 'Naopako kao i sve drugo što ste radili u životu - od pjevanja Thompsona, koji vam ne pripada i kojeg ne volite. I na kraju, najbolje vam je raditi posao prokuriste jer to najbolje znate', poručio mu je Đakić.
HSLS-ov Dario Hrebak obrazlagao je kako je prilikom izrade proračuna njegova stranka zajedno sa kolegama iz Mosta uočila da je to 'politička anomalija' koju treba ispraviti, te je ustvrdio kako nije dobra poruka - što više država troši to više stranke zarađuju.

Drago Prgomet iz Hridi rekao je kako će predloženi zakon poduprijeti 'jer je prvi mali poletni korak u procesu demokratizacije političkih stranaka koje uključuje i način financiranja'. Međutim, njime se, na žalost, neće promijeniti javne politike i političari.

'Ili ćemo demokratizirati političke stranke i društvo te omogućiti mislećim pojedincima da dobiju mjesto pod političkim suncem, ili će nam politiku početi voditi ulica', rekao je Prgomet koji se kritički obrušio na političke stranke ustvrdivši da su one najlošiji dio političkog sustava.

Stranačka vodstva, tvrdi Prgomet, često zbog nepovjerenja u vlastite sposobnosti ograničavaju slobodu govora i na određeni način uvode političku cenzuru unutar vlastitih stranka. 'Zato nije nikakvo čudo da kod nas bilo kakvo suprostavljanje predsjedniku stranke završi izbacivanjem iz te stranke. Onda se nemojmo čuditi da imamo 150 stranaka', poručio je.

Uzgajamo korupciju i zalijevamo korov

'Uzgajamo korupciju i zalijevamo korov. Ili reforma cijelog političkog sustava, ili bolje da to ne radimo, a ova mi se cijela rasprava čini besmislenom', poručio je Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida.

HNS-ov Milorad Batinić pozvao je predlagače da zakon povuku iz procedure te ga dorade. 'Ne možemo biti za taj prijedlog jer vrvi nizom kontradiktornosti, počev od osiguranja dodatnog novca u proračunu, treba li ili ne, jer predlagatelj nije bio vjerodostojan u tome. Ako je cilj isključivo smanjiti novac radi ušteda - slažemo se, ali ne na ovakav način. Po nama bi najlogičnije i najpravednije bilo da se utvrdi limit za financiranje. No ako se vežete na porezne prihode, 2018. ide porez na nekretnine pa će to povećati tu stavku u proračunu i automatizmom financiranje stranaka', rekao je Batinić.

Za HDZ-ova Ivana Šukera najpoštenije i najlogičnije je da rashodi za političke stranke budu ograničeni na izvorne porezne prihode. 'Međutim, ako se ne varam, u programu o radu ove Vlade također je predviđeno da se ide u porezno rasterećenje. I za očekivati je da taj iznos u sljedećim godinama neće rasti nekakvim velikim aritmetičkim nizom kao što su to neki govorili, nego da će zbog smanjenja poreznog opterećenja, kako hrvatskih građana tako i gospodarstva, taj iznos ostati na ovakvoj razini', poručio je.