SAD je izvršio pritisak na Ukrajince da povuku svoju neobvezujuću rezoluciju u korist njihovog prijedloga, rekli su u nedjelju američki dužnosnik i europski diplomat. No Ukrajina je to odbila i bit će stavljena na glasovanje u skupštini od 193 zemlje, rekla su dva europska diplomata. Svi su govorili pod uvjetom anonimnosti jer su razgovori bili privatni, piše Independent.

To je odraz napetosti koje su se pojavile između SAD-a i Ukrajine nakon što je predsjednik Donald Trump iznenada otvorio pregovore s Rusijom u pokušaju da brzo riješi sukob. Također, naglašava napetost u transatlantskom savezništvu s Europom zbog iznenadnog zaokreta Trumpove administracije u odnosima s Moskvom. Europski čelnici bili su užasnuti činjenicom da su oni i Ukrajina prošlog tjedna izostavljeni iz preliminarnih razgovora.

Svađa Trumpa i Zelenskog

U eskalirajućoj retorici Trump je nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog "diktatorom", lažno optužio Kijev za početak rata i upozorio da mu je "bolje da brzo krene" u pregovore o okončanju sukoba ili riskira da ostane bez nacije kojom bi upravljao. Zelenski je odgovorio rekavši da Trump živi u "prostoru dezinformacija" koji je stvorila Rusija.

Od tada Trumpova administracija ne samo da je odbila podržati ukrajinsku rezoluciju UN-a, već je u posljednjem trenutku predložila vlastitu konkurentsku rezoluciju i izvršila pritisak na svoje saveznike da podrže upravo tu verziju. Sve se to događa u trenutku kada Trump planira ugostiti francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u ponedjeljak u Washingtonu.

SAD je također želio glasovanje o svom prijedlogu u moćnijem Vijeću sigurnosti UN-a. Kina, koja ovog mjeseca predsjeda Vijećem, zakazala je glasovanje za ponedjeljak poslijepodne.

Vijeće sigurnosti paralizirano vetom Rusije

Opća skupština postala je najvažnije tijelo UN-a za Ukrajinu jer je 15-člano Vijeće sigurnosti, koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, paralizirano pravom veta Rusije.

U Skupštini nema prava veta, a gotovo je sigurno da će rezolucija o Ukrajini, koju je susponzoriralo svih 27 članica Europske unije, biti usvojena. Glasovanje će se pomno pratiti kao barometar svjetskog mnijenja, no rezolucije koje donosi Opća skupština nisu pravno obvezujuće, za razliku od onih koje donosi Vijeće sigurnosti.

Otkako su ruske snage prešle granicu 24. veljače 2022., Opća skupština odobrila je više rezolucija kojima osuđuje invaziju Moskve i zahtijeva hitno povlačenje ruskih trupa.

Suparničke rezolucije

Glasovanje o suparničkim rezolucijama – koje je izazvalo intenzivno lobiranje i pritiske, prema riječima jednog europskog diplomata – pomno će se pratiti kako bi se utvrdilo je li podrška Ukrajini oslabjela te kako bi se procijenila podrška Trumpovim naporima da pregovara o okončanju sukoba.

U vrlo kratkom američkom nacrtu rezolucije priznaje se "tragičan gubitak života tijekom rusko-ukrajinskog sukoba", izražava se želja za "brzim završetkom sukoba" te se dodatno poziva na "trajni mir između Ukrajine i Rusije". Međutim, nigdje se ne spominje invazija Moskve.

Ruski veleposlanik pri UN-u, Vasily Nebenzia, izjavio je prošlog tjedna novinarima da je američka rezolucija "dobar potez".

Što traži Ukrajina?

S druge strane, ukrajinska rezolucija izričito spominje "potpunu invaziju Ukrajine od strane Ruske Federacije" te naglašava potrebu provedbe svih prethodnih skupštinskih rezolucija "usvojenih kao odgovor na agresiju na Ukrajinu".

Posebno se ističe zahtjev da Rusija "odmah, potpuno i bezuvjetno povuče sve svoje vojne snage s teritorija Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica".

U rezoluciji se izražava ozbiljna zabrinutost zbog mogućeg sudjelovanja sjevernokorejskih trupa u borbama na strani Rusije, što bi moglo dodatno eskalirati sukob. Rezolucija također ponovno potvrđuje predanost Opće skupštine suverenitetu Ukrajine i ističe da se "nijedno teritorijalno stjecanje ostvareno prijetnjom ili uporabom sile neće priznati kao zakonito".

Poziva se na "deeskalaciju, hitan prekid neprijateljstava i mirno rješavanje rata protiv Ukrajine", a istodobno se naglašava "hitna potreba za okončanjem rata ove godine".