Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu, to jest Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je On pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo Uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.
Prvotno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput godišnje nakon prvoga proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja.

Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru - u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.

Svakih nekoliko godina, a tako i ove, zbog poravnavanja uskrsnih kalendara, temeljenih na proljetnoj ravnodnevnici i Mjesečevim mijenama, Uskrs će istoga dana proslaviti i vjernici koji Uskrs slave po gregorijanskom te po julijanskom kalendaru.

Tako će, među ostalim, u zagrebačkoj katedrali misno slavlje predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a u pravoslavnoj crkvi Svetog Preobraženja Gospodnjega na zagrebačkom Cvjetnom trgu mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović.