Kad je Simonovu misao najprije preveo na bajtarski, a potom je na Kozjem Vrhu nedaleko od Čabra počeo provoditi u djelo znao je – otkaz u velikoj korporaciji i započinjanje vlastite turističke pustolovine najbolje su odluke njegova života.

Danas Luka vodi jednu od najpoznatijih kuća za odmor u Gorskom kotaru, posebnu ne samo s toga što vam nudi udobnost u carstvu šumske divljine nego pruža i istodobnu obilje raznovrsnih sadržaja pa su velike šanse da ono što ste u početku zamišljali kao pokusni vikend u Čabru preraste u niz vikendovanja nakon kojeg će vam i najzvuzlanija bajtarska rečenica biti razvidna ko sunce na prozorčiću. Sunce kojeg u uredima Ljubljane u kojoj je tada provodio veći dio vremena nije bilo onoliko koliko je Luka želio.

'Nakon završenog studija ekonomije radio sam za tvrtku koja se bavila internetskim oglašavanjem, kasnije i u većem call centru. Jednog radnog dana pogledao sam oko sebe i pitao se, što za vraga radiš tu i nekako instinktivno se sjetio dana kad sam kao klinac s bratom provodio ljetne ferije kod bake u Gorskom kotaru. Nekoliko mjeseci kasnije već sam više od tri četvrtine godine provodio na Kozjem Vrhu, rodnom mjestu moje obitelji', priča Luka koji se poduzetništvom u turizmu u Gorskom kotaru okušao i nešto ranije, još 2008., kada je s prijateljem iznajmljivao opremu za airsoft (vojnička igra za odrasle slična paintballu).

'Izvodili smo programe team-buildinga u prirodi i logično pitanje je bilo kako gostima nakon napornog buildinga i roštilja omogućiti ugodan san', prisjeća se Luka i dodaje kako je turizam u Čabru u to doba bio u slabijem položaju nego u doba njegova djetinjstva.

Tada je radio svaki hotel na području Čabra. Nažalost, prije par godina zatvorio se i obnovljeni hotel u Tršću. Tada je ski-centar u Tršću imao uređene dvije skijaške staze za alpsko skijanje u dužini 800 i 1.200 metara, za nordijsko skijanje u dužini od tri i pet kilometara, vučnicu i ugostiteljski objekt s restoranom. Danas, ako uvjeti dopuštaju, u funkciji je samo ski-lift za djecu u dužini od 300 metara i staza za nordijsko skijanje. Danas možemo ponuditi zimovanje, ali skijanje ne', opisuje Luka okolnosti u kojima je razvijao svoje ideje o Kozjem Vrhu kao idealnom mjestu za ugodu i aktivan odmor.

Taj zaselak smjestio se u sjeverozapadnom području Gorskog kotara (grad Čabar), a sa sjevera graniči sa Slovenijom. U njemu danas živi 60 stanovnika pa se Kozji Vrh doima se kao mjesto preslikano iz bajke. Okolica obiluje planinarskim stazama, brojnim vidikovcima, nalazi se na čistom zraku i smještena je u ugođaju netaknute goranske prirode. S vrha se pruža omamljujući pogled na kupsku dolinu, a za vedra vremena na zapadnom horizontu vide se i alpski masivi. Kako je najveći dio površine grada Čabra prekriven šumom, može se reći da boravite u predgrađu grada s najvećim zelenim parkom na svijetu. U tom zelenom raju (ili bijelom, ovisi od godišnjeg doba) Luka je od oca naslijedio posjed s okućnicom i tu počeo graditi svoj turistički everland. Misliti da je sve išlo lako i bez muke, isto je što i vjerovati da se možete popeti do Kozjeg Vrha da se ne oznojite.

'Nakon airsofta team-buildinga, počeo sam razmišljati o izgradnji objekta za smještaj gostiju. Svjestan sam da se u ambijent Gorskog kotara najbolje uklapa drvena kuća s kaminom. A baš 2011. prvi put u Hrvatskoj na raspolaganju su bila bespovratna sredstva za ruralni turizam programa IPARD. Mlad i nadobudan s 24 godine, prateći trendove ruralnog turizma, došao sam na ideju glampinga (tzv. glamurozno kampiranje). Ukratko, riječ je o smještaju u drvenom šatoru, samo s bračnim krevetom, sva ostala potrebna infrastruktura nalazi se u neposrednoj blizini (kuhinja, kupaonica, WC...)', kaže Luka, a onda priča dobiva tipičan hrvatski smjer.

'Prikupili smo svu potrebnu dokumentaciju i građevinske dozvole za izgradnju manje drvene kuće od 75 m2 i za dvije glamping kućice (12 m2). U projekt smo uključili i legalizaciju nadogradnje bakine tradicionalne goranske kuće koja bi služila kao pomoćni objekt glamping kućica. I kad smo sve to učinili – odustali smo od bespovratnih sredstava EU-a', smije se Luka i objašnjava kako je glavni razlog za uzmak bio taj što Ministarstvo turizma nema klasificiran smještaj kategorije glamping

'Ispalo je da projekt moramo napraviti iz vlastitih izvora financiranja ili kreditiranja. Kad bismo investirali, ne bismo dobili potvrde za legalnost objekta i ne bismo bili mogli dobiti bespovratna sredstava EU-a. Za projektnu dokumentaciju i građevinske dozvole potrošili smo dosta novca i da nam ne bi sve propalo, morali smo u roku od dvije godine napraviti temelje za planirane objekte iz vlastitih izvora financiranja. Glamping kućice mogli bismo jedino opravdati ako bismo imali OPG koji omogućava legalizaciju ovakvih objekta kao pastirske kolibe za turističku namjeru', skicira Luka ono što bi se moglo zvati uzbunom u projektu Kozji Vrh.

No nije se moglo natrag, a izlaz je bio u tzv. prestrojavanju u hodu.

'Nekako je trebalo nastaviti pa smo od 2012. gostima stavili na raspolaganje postojeću kuću u kojoj je vikende provodila moja obitelj. Kuća je bila već tada dobro opremljena, a prošle godine odlučili smo se za nadogradnju. Uredili smo wellness s finskom saunom, prostor za relaksaciju pred kaminom i masažni salon. Ove godine smo ispunili i sve uvjete pa je tako naša kuća za odmor kategorizirana s četiri zvjezdice', priča Luka dodajući kako se u posao tada uključila i starija generacija.

Mama koja je rodom iz obližnjeg Tršća, po struci magistra farmacije, odlučila je odlaskom u mirovinu promijeniti profesiju. Završila je tečaj za kinesku masažu što je bio povod da kuća za odmor dobije masažni prostor. Financiranje je bilo isključivo iz vlastitih zaliha, a internetski marketing (oglašavanje na Facebooku i Googleu) vode Luka i njegova djevojka Sanja.

'Podatak da naša facebook-stranica Gorski kotar Adventure ima skoro 20.000 fanova dovoljno govori o uspjehu', kaže Luka dodajući kako je kuća za odmor samo uvod u poseban doživljaj Gorskog kotara koji je po Luki izmišljen za aktivan odmor.

'Svako godišnje doba ima svoju zabavu. U zimskim mjesecima gostima na raspolaganju je oprema za skijaško trčanje, sanjkanje i krplanje. Tijekom cijele godinu u suradnji s Konjičkim klubom Magušar iz Tršća nudimo školu terenskog jahanja i jahanje za djecu. U ljetnim terminima aktualan je rafting i kanuing na rijeci Kupi. Planinarske rute vode do Nacionalnog parka Risnjak i do izvora Kupe (Dolina leptira). Velik potencijal aktivnog odmora u Gorskom kotaru je biciklizam. U suradnji s biciklističkim društvom Biciklistička avantura iz Tršća moguće je organizirati vodiča i najam bicikla. Samo pet kilometara od kuće nalazi se Milanov vrh. Ondje se nalazi prihvatilište za divljač koje djeci pruža priliku da vide jelena ili srnu.

Nadalje, surađujemo i sa slovenskom stranom, nudimo i speleologiju, samo 15 kilometara od kuće nalazi se svjetski poznata špilja Križna jama, njena posebnost su jezera u spilji po kojima se putuje mini raftom', nabraja Luka, a onda najavljuje ponudu za koju u nas (u smislu organizirane aktivnosti) još nisam čuo. Zove se medvjeđi turizam (na jeziku globalizacije bearwatching).

'Jedno je kad naletite na medu, a drugo kad vas vode stručne i obučene osobe, a upravo takvu priču sve više traže strani gosti. Počelo je tako, da smo našim prvim gostima iz Velike Britanije na njihovu molbu organizirali uspješno promatranje medvjeda u prirodnom staništu u suradnji s lokalnim lovačkim društvom', kaže Luka i spominje se anegdote iz medvjeđeg turizma.

411232 ,409269 ,409529 ,408938
Na fotolov medvjeda mogu ići najviše dvije osobe u pratnji lovca. Prvi je par otišao s lovcem, a drugi je imao sa sobom i noćnu kameru za slikanje divljači. Kako su tada bile rodile jabuke, predložio sam da postavimo kameru na voćke u vrtu. Nakon par sati, par s lovcem vratio se neobavljena zadatka. Mede ni za lijek! Ali kad smo ujutro pogledali slike na kameri s voćke, iznenadio nas je selfie lisice i mladog medvjeda. Drugi dan onaj drugi par opet je imao sreću i organizirano s lovcem vidio je i snimio medvjeda. Bili su oduševljeni', smije se Luka i dodaje da je posebno iznenađen zainteresiranošću stranih gostiju (najviše Talijani) u ljetnim mjesecima.

'U Gorskom kotaru moguć je cjelogodišnji turizam, ali top sezona nam je trenutačno zimski period. Za ovaj siječanj imamo trenutačno ostvareno i rezervirano 21 noćenje', slaže statistiku Luka i potkrepljuje ocjenama na jednom od najpopularnijih portala za oglašavanje privatnog smještaja Tripadvisor gdje je Holiday Home & Spa Kozji Vrh dobio ocjenu - odličan!

Kako tu priču uklopiti i umrežiti u širu čabarsku priču?

Premda lokalna zajednica ističe da je spas Čabra u turizmu, ne pokazuju prevelik interes razvoja u tom smjeru', drži Luka.

'Svjestan sam da je Kozji Vrh nalazi u ruralnom području, ali žalosno je kako još uvijek nemamo vodovoda pa upotrebljavamo kišnicu koja se plaća Hrvatskim vodama. Ako kiše nema po mjesec dana, dogovorili smo s lokalnim vatrogasnim društvom za opskrbu vodom, sve se to, naravno, plaća', navodi jedan od primjera. Ipak, kaže TZ Čabra polako se budi, prošle godine osnovana je udruga iznajmljivača smještaja grada Čabra.

'Vjerujem da ćemo na taj način moći lakše nastupiti prema lokalnoj zajednici s prijedlozima za daljnji razvoj turizma', kaže Luka i dodaje kako uzora u širem goranskom kraju ne manjka, primjerice projekt 'Gorski kotar bike' autora Bojana Šenkinca, kojeg su sufinancirali Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i TZ Delnice.

Networking - tzv. umrežavanje u turizmu neophodno je. Novi turistički proizvod na čabarskom području sigurno je Robinzonski smještaj Hrib Mladena Stjepana Vitkovića Stipka i Adrenalinski park Tršće. A priča mora imati i povezujuću europsku dimenziju, primjerice povezivanje Risnjak (HR) – Notranjski park (SLO na razvoju foto lova i foto putovanja', kaže Luka i dodaje kako mu ne manjka ideja kako za 2016. tako i za sljedeću 2017. planira obnoviti staru bakinu tradicionalnu goransku kuću 20. stoljeća i registrirati je kao kuću za odmor. Ime uz pomoć obožavatelja na Facebooku već ima.
'Zvat će se Bakina hiša. U suterenu kuće planiramo staru štalu pretvoriti u kušaonicu (Bakina špajza). Ondje će gosti moći probati naše domaće kobasice, sireve proizvode goranski OPG-ovi', kaže, a onda kao neku vrst najave posebne atrakcije upita: 'Samo kakav je to Kozji Vrh bez koza?'

Baš zato namjerava na posjedu uzgajati kozliće.

'Na taj način ću si olakšat košnju strmog terena, a i kozlići će bit atrakcija za naše najmlađe goste. Tko zna, možda hobi preraste u biznis pa ćemo s vremenom registrirati i OPG za prodaju kozjeg sira'.

Ili što bi se na bajtarskom, kad se nekom želi uspjeh, reklo: I naj mo fort pude tak da se skuzej brado guade!

U prijevodu -neka mu uvijek bude tako da stalno gladi bradu!

407102 ,406089 ,405244 ,404499