Prošlo je skoro godinu dana od kada je ministar rada Mirando Mrsić uveo mjeru poticanja zapošljavanja mladih kroz tzv. volontiranje, u kojemu umjesto čekanja na burzi mladi mogu skupljati staž bez plaće, uz naknadu od 1.600 kuna, a njihovim poslodavcima doprinose godinu dana plaća država. Mrsić je ponosno najavljivao kako će se na taj način zaposliti 10.000 mladih, no malo tko je slutio da će čak dvije trećine njih ojačati javni i državni sektor
A upravo to se dogodilo. Provjerili smo u HZZ-u, do 6. svibnja je kroz tu mjeru (Mrsićevi volonteri službeno se zovu - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa) bilo zaposleno 9.927 mladih, od čega je samo trećina uključena u privatni sektor - 3.119, dok je 3.586 osoba u javnom, a 3.222 u državnom sektoru. Dakle, brojci od 10.000 volontera zaista su se približili, samo s obzirom na to da je slična mjera već postojala, a ovaj je model trebao proširiti zapošljavanja mladih s javnog na privatni sektor, nije teško zaključiti da je podbacio. Milanovićeva vlada nije uspjela obuzdati rast nezaposlenosti, krajem travnja u evidenciji HZZ-a bilo je 355.598 osoba, a u trenutku preuzimanja kukuriku-vlasti bilo ih je 315.438.
Prateći samo natječaje za volontiranje kroz Narodne novine, vidljivo je da se volonteri traže najviše po raznim ministarstvima, sudovima i drugim tijelima državne uprave. Nedavno je svoj doprinos angažiranju stažista za 1.600 kuna dao i sam Ured premijera Milanovića, koji će njima podebljati PR službu u Banskim dvorima.
Kada je najavljen Mrsićev model, iz Vlade su optimistično procjenjivali da će mladi, ako budi dovoljno dobri, uspjeti kasnije u tim tvrtkama u kojima volontiraju pronaći 'pravi', stalan posao. Koliko je njih uspjelo ostvariti taj ideal? U HZZ-u nam kažu da bi nas jednostavan odgovor na naše pitanje, koji na kraju od njih nismo dobili, mogao navesti na krive zaključke.
'Za utvrđivanje učinka neke mjere nije dovoljno imati podatke o stanju sudionika nakon što je sudjelovanje završilo, već i o stanju sličnih osoba koje nisu sudjelovale. Promatranje samo podataka o stanju sudionika moglo bi dovesti do neosnovanih odnosno pogrešnih zaključaka o uspješnosti ili neuspješnosti neke mjere. Evaluacija mjera za 2011. i 2012. radit će se tek po završetku ciklusa mjera. Naime, Vlada RH donijela je uredbu kojom ciklus mjera iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja 2011. i 2012. produljuje do 1. srpnja 2013.', odgovorili su tportalu.
Za procjenu uspjeha Mrsićeva modela zamolili smo zato Ivu Tomić s Ekonomskog instituta, no i ona kaže da je na temelju ovih nepotpunih podataka teško govoriti o (ne)uspješnosti modela.
'Jedino se vidi ta razlika javni vs. privatni sektor što samo govori u prilog cjelokupnom stanju na tržištu rada – a to je da se u privatnom sektoru još uvijek ne otvaraju nova radna mjesta, pa čak ni uz ovakvu mjeru', rekla je Tomić. No upozorava i da se, ako se zna da je mjera namijenjena suzbijanju sve veće nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, može se zaključiti da je ona, barem privremeno, najčešće na godinu dana, pomogla određenom dijelu mladih, kao i spriječila da stope nezaposlenosti mladih, koje nadmašuju 50 posto, ne budu još više.
Budući da država volonterima zapravo isplaćuje plaću, najavljena je stroga kontrola njihovih poslodavaca, kako bi se nadziralo rade li ti mladi ljudi po zadanom programu uz mentora. Interesirali smo se u HZZ-u u koliko su slučajeva ugovori prekinuti – samo u 13. Kažu da je HZZ provodio mjesečne kontrole, a cilj im je bio obići svakog poslodavca svaka tri mjeseca. Uglavnom su pronalazili sitnije nepravilnosti, a nakon što su se uklonile, nije bilo sankcija za poslodavca.
'Ako se nije otklonila nepravilnost, ugovor se raskida, a poslodavac je u obvezi Zavodu nadoknaditi nastali trošak koji je Zavod imao na ime pojedinog stručnog osposobljavanja. Imamo slučaj kada smo za 13 polaznika stručnog osposobljavanje za rad prekinuli ugovore', odgovorili su nam.
