BEOGRAD - U obrazloženju presude predsjedateljica sudskog Vijeća Snežana Garotić Nikolić kazala je da su prilikom odmjeravanja kazne uzete u obzir olakotne i otegotne okolnosti i da kaznu od deset godina Sud smatra nužnom.

Ona je rekla da je, temeljem iskaza velikog broja saslušanih svjedoka, nesumnjivo utvrđeno da je Trbojević, kao pripadnik 'Bilogorskog odreda' sudjelovao u uzimanju talaca, razdvajanju muškaraca i žena, kao i u ubojstvu civila u podrumu škole u Velikoj Peratovici gdje su civili bili zatvoreni.

Tijekom postupka koji je trajao osam mjeseci, po njezinim riječima, utvrđeno je da je Trbojević kriv za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selima Velikoj Peratovici i Topolovici u razdoblju od kraja kolovoza do kraja listopada 1991. godine.

Tužiteljstvo i obrana imaju rok od 15 dana za podnošenje žalbe na prvostupanjsku presudu.

U završnoj riječi Tužiteljstvo za ratne zločine ranije danas zatražilo je da se Trbojević proglasi krivim i osudi po zakonu, dok je obrana zatražila oslobađajuću presudu.

Zamjenik tužitelja za ratne zločine Nebojša Marković istaknuo je da iz iskaza velikog broja svjedoka i oštećenih koji su saslušani tijekom postupka proizlazi da je Trbojević nesumnjivo izvršio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva Velike Peratovice i Topolovice u razdoblju od sredine kolovoza do kraja listopada 1991. godine.

Obrana Trbojevića u završnoj riječi navela je kako ničim nije dokazano da je Trbojević učinio djela koja mu se stavljaju na teret.

Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine izrazilo je zadovoljstvo presudom Trbojeviću, navodeći da je ona rezultat priloženih dokaza u postupku i suradnje između tužiteljstava Srbije i Hrvatske. "Daljnje poteze u okviru roka od 15 dana predviđenog za eventualnu žalbu, razmotrit ćemo nakon što dobijemo obrazloženje presude", rečeno je Hini u tom tužiteljstvu.

Optužnica, koju je srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo polovicom prošle godine, tereti Trbojevića da je, kao pripadnik "Bilogorskog odreda" u sastavu Teritorijalne odbrane Velike Peratovice, u tom selu i u selu Topolovici, od polovice kolovoza do kraja listopada 1991., sudjelovao u napadima na hrvatsko stanovništvo, u uzimanju i zatvaranju talaca, njihovu mučenju, nečovječnu postupanju i ubojstvu pet civila.

Trbojević se tereti da je 31. listopada 1991. u zatvoru u podrumu osnovne škole u Velikoj Peratovici, prije povlačenja s tog područja, zajedno s pokojnim Bogdanom Trbojevićem i još jednim nepoznatim pripadnikom iste postrojbe, ispalio nekoliko rafala iz automatskog oružja na civile koji su čuvani kao taoci.

Tada su ubijeni Željko Seleši, Božidar Jakopec, Petar Kramar, Franjo Šokec i Mato Petek.

Suđenje je počelo 26. rujna 2008. godine, pošto je, temeljem Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustupilo "slučaj Trbojević" srbijanskom Tužiteljstvu za ratne zločine.

Događaji u selima Topolovici i Velikoj Peratovici, koji se Trbojeviću stavljaju na teret, bili su predmet kaznenog postupka pred Županijskim sudom u Bjelovaru 1993. godine, gde je Trbojević, u odsutnosti, osuđen na 20 godina zatvora.