Percač je u razgovoru za N1 kazala da je dug države prema veledrogerijama u ovom trenutku oko 5,5 milijardi kuna.

'To je još uvijek izuzetno velik iznos koji veledrogerije ne mogu podnositi na svojim leđima. Zato tražimo dodatne uplate kako bi se taj dug smanjio i sveo na jednu financijski prihvatljivu razinu što veledrogerije zajedno sa svojim dobavljačima i kreditnim institucijama mogu podnositi. Mi smo više puta isticali da se taj dug kreće u iznosu oko 3 milijarde kuna', kazala je Percač.

Objasnila je i zašto se veledrogerije ne mogu naplatiti putem ovrhi.

Navela je i da potrošnja lijekova iz godine u godinu raste te da su nam dostupnije suvremenije, modernije, inovativnije tehnologije i lijekovi.

'Nažalost, naš pravosudni sustav je još jedan problem s kojim se veledrogerije susreću. Ne možemo se naplatiti putem ovrhi jer se susrećemo s dugogodišnjim čekanjem, kao i s dugogodišnjom naplatom', kazala je čelnica HUP-ove Koordinacije veledrogerija.

Istaknula je da čekaju dvije ili tri godine za ročište jer bolnice ulažu prigovore.

'Taj sustav je neefikasan i ne rješava problem nelikvidnosti veledrogerija. Ako mi pokrenemo ovrhu, bolnica uloži prigovor, mi čekamo ročište tri godine i onda još tri godine da sudski proces to riješi', rekla je Percač.

Osvrnula se i na premijerovu izjavu da veledrogerije dobro žive.

'Često se pomiješaju dva pojma, a to je profitabilnost i nelikvidnost. U povijesti smo svjedočili profitabilnim kompanijama koje su zbog nelikvidnosti propale. Kada usporedite četiri najveće veledrogerije s jednom državnom tvrtkom, a to je HEP, državna tvrtka ima 10 puta veću dobit nego naš četvero. To je stvar percepcije kome je dobro, kome nije. Ako je dobro nama koji imamo 10 puta manju dobit nego HEP ja molim da HEP malo financira zdravstveni sustav pa neka čeka plaćanje”, rekla je.

O prestanku blokade isporuke lijekova od strane Medike je kazala da ne može komentirati poslovne odluke konkurentske veledrogerije.

'Uvijek smo isticali da će svaka veledrogerija odlučivati kako će dalje. Mislim da ne slabi našu poziciju jer je dug takav kakav je i od njega se ne može pobjeći i on se mora riješiti. Danas su se neki lijekovi našli na policama, ali sutra će opet nestati ako plaćanje izostane', poručila je.

U srijedu je novi sastanak.

'U ministra Marića mislim da gleda jako puno ljudi, djelatnosti i ministarstava i od njega kao od čudotvorca očekuju da riješi sve probleme. Tako i mi se nadamo jednom konstruktivnom prijedlogu koji će vatrogasnom mjerom u srijedu svesti dugove na prihvatljivu razinu. Treba voditi računa o tome da dugovi dalje ne rastu. Ja se toplo nadam da ćemo naići na podršku ministarstva da se ti dugovi dalje ne povećaju', kazala je Percač.

Dodala je i kako su se neprestano zaduživali u nastojanju i borbi da pacijenti ne ostaju bez lijeka.

'Prvo su nam banke zaustavile mogućnost daljnjeg financiranja, a tada više ne možete plaćati proizvođačima i onda i proizvođači dosegnu svoje limite. Sustav nije više tako fleksibilan kao što je prije bio i da ne govorim da je dug dosegnuo rekordne razine i ove godine je dug rastao za 500 milijuna kuna mjesečno, pa tko to može izdržati?', zapitala se Percač.

Rekla je i da ne zna zašto premijer Andrej Plenković stalno govori da biraju političke trenutke za obustavu isporuke.

“Mogu samo reći da smo već u prosincu tražili sastanak i opet smo tražili i u siječnju, veljači i u ožujku, nažalost do sastanka je došlo tek kada je nestalo lijekova na policama”.

Objasnila je i da sve uvjete diktira država.

'To je ono što stalno govorim, veledrogerije ničime ne utječu niti na cijenu niti na maržu, svi uvjeti su nam određeni od strane države. Država određuje cijenu, rokove plaćanja, stavljaju ugovorne klauzule koje nam onemogućavaju dolazak do sredstava. Žao mi je, ali u tom nastojanju da osiguramo lijekove smo sami sebe doveli u ovakvu poziciju. Ja se nadam konstruktivnom prijedlogu ministra Marića', rekla je na kraju.