U okviru svoje strategije Europa 2020, Europska komisija (EK) u svibnju prošle godine predstavila je inicijativu nazvanu Digitalna agenda. Cilj ove inicijative je ostvarenje održivih gospodarskih i društvenih pogodnosti na digitalnom tržištu utemeljenom na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama. Pojednostavljeno rečeno, EU želi u sljedećih 10 godina kreirati jedinstveno digitalno tržište, osigurati svim građanima EU-a pristup brzom internetu, smanjiti digitalni jaz, poboljšati informatičku pismenost, pojednostavniti pristup i stjecanje znanja, poticati ulaganja u istraživanje i razvoj, te naposljetku, uz pomoć informacijskih i komunikacijskih tehnologija iznaći rješenja za neke od ključnih izazove društva kao što su, primjerice, klimatske promjene i povećanje troškova zdravstvene skrbi.    

Podjela zadataka

Kako stoji u Digitalnoj agendi, zadatak EK je da osigura stabilan pravni okvir koji će stimulirati ulaganja u otvorenu i konkurentnu brzu internetsku infrastrukturu i pripadajuće usluge, zatim da razvije učinkovite politike spektra, potom da kreira jedinstveno tržište za online sadržaje i usluge te naposljetku reformira fondove za inovacije i istraživanja te poveća svoju podršku u području poslovnog dijela ICT sektora. Države članice EU-a u zadatak su pak dobile da izrade operativne strategije razvoja brzog interneta i osiguraju javno financiranje, uključujući strukturalne fondove za područja koja nisu pokrivena privatnim investicijama; te da potiču razvoj i upotrebu suvremenih online usluga. Hrvatska, kako smo naveli u podnaslovu, na svoju sramotu, strategiju broadband razvoja, od 2008. godine naovamo, nije donijela, no sigurni smo da će poticaj iz EU-a ubrzati njezino donošenje. 

Hrvatska digitalna agenda 

Agenda EK bila je jedna od glavnih tema jedine naše konferencije posvećene telekom sektoru – Telekom Arene. Državni tajnik za promet iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Danijel Mileta na konferenciji je kazao kako će naša zemlja, u sklopu svojih nacionalnih ciljeva, nastojati do 2013. godine osigurati milijun fiksnih priključaka širokopojasnog pristupa internetu, pri čemu bi 20 posto trebali činiti optički priključci, što je investicija vrijedna 654 milijuna kuna. Nadalje, broj fiksnih optičkih priključaka trebao bi do 2015. godine porasti na pola milijuna, za što će trebati uložiti dodatnih 90 milijuna kuna. Predstavnik regulatora, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) Miljenko Krvišek kazao je pak da će HAKOM nastaviti raditi na razvoju tržišta elektroničkih komunikacija, podsjetivši kako je lani nastavljen trend rasta, posebno kod priključaka broadbandu kojih je bilo 20,8 posto više nego 2009. ili 1,13 milijuna te kod broja korisnika pokretne mreže kojih je bilo 5,4 posto više ili ukupno 6,36 milijuna.

Digitalna agenda pak predviđa da temeljni širokopojasni pristup bude dostupan svim građanima do 2013. godine, a brzi (30 Mbit/s ili više) pristup svima do 2020. godine. Ako se tržište nastavi ovim tempom razvijati, nema ni teoretske šanse da se ovi, rudimentarni, ciljevi ostvare, da ne govorimo o ostalima. U grafu uz tekst, EU je slikovito prikazala ključne ciljeve Digitalne agende...

Pogled izvana

O značajkama i smjernicama Digitalne agende za Europu te preduvjetima da se ona iskoristi u određivanju i ostvarivanju nacionalnih ciljeva Hrvatske i ostalih zemalja regije, na Telekom Areni opširno je govorila i članica uprave kompanije Nokia Siemens Networks (NSN) Nives Sandri. NSN svojim proizvodima i rješenjima gradi čvrste temelje za digitalnu agendu ne samo Hrvatske nego i mnogobrojnih razvijenih europskih zemalja, pa smo Nives Sandri pitali kako ona vidi uklapanje Hrvatske u digitalnu agendu i ispunjavanje ciljeva koje ona predviđa.

Kako pokretanje Digitalne agende vide zemlje članice EU-a, primjerice Njemačka?

EU u svojim ciljevima jasno naglašava potrebu za povećanjem digitalne uključenosti njezinih stanovnika sa 60 posto na 75 posto do 2015. godine i to uvođenjem temeljnog širokopojasnog pristupa u sve domove do 2013. godine, uvođenjem brzog širokopojasnog pristupa (30 Mbit/s ili više) u 100 posto domova do 2010. godine te integraciju ultrabrzog pristupa (100 Mbit/s ili više) u 50 posto domova do 2020. godine.

Njemačka vlada je omogućila korištenje nekadašnjih analognih frekvencija, i to na način da operatori prvo moraju osigurati pokrivanje i dostupnost broadbanda u područjima izvan velikih gradova, a tek onda u gradovima. Ovakav smjer je odabran upravo zbog nužnosti poticanja izgradnje broadband mreže tamo gdje ona još nije dostupna. Na taj način unaprijed se osigurava uvođenje širokopojasnog pristupa u ruralna područja, a stanovnicima tih područja omogućava da se služe najnaprednijim ICT uslugama.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Poznato je da se Digitalna agenda bazira na korištenju frekvencijskog područja koje je donedavno služilo za distribuciju analognog TV signala. Također je poznato da je proces digitalizacije u RH završen te da su te frekvencije teoretski 'čiste' i spremne za prenamjenu, no u stvarnosti to nije tako. Naime, zbog utjecaja postaja koje emitiraju TV/radio program u Italiji, Hrvatska ima velike smetnje u svom frekventnom spektru. Sve dok se na razriješi problem talijanskog ometanja spektra namijenjenog Hrvatskoj, namijenjen spektar za Digitalnu agendu neće se moći koristiti. Nadamo se da će taj, nimalo jednostavan problem, biti uskoro riješen i da će potrebne frekvencije biti dostupne jer o njima ovisi provedba Digitalne agende. Novu mobilnu LTE tehnologiju koja radi na različitim frekvencijama treba svakako iskoristiti za uvođenje širokopojasnog pristupa u ruralna područja.

O Digitalnoj agendi doznajte više ovoj web stranici.(sponzorirani članak)