Predstavnici obitelji zarobljenih i ubijenih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine iz zapovjedništva Četvrtog korpusa Armije RBiH u mostarskoj zgradi 'Vranica' u svibnju 1993. godine najavili su da će preko najviših instanci u BiH tražiti da se u Hrvatskoj ispita odgovornost bivše urednice i novinarke Hrvatske-radio televizije (HRT) Dijane Čuljak za ovaj zločin, saznaje novinar agencije Anadolija (AA).
Dijana Čuljak je uhićena u petak u Zagrebu i određen joj je jednomjesečni pritvor u zatvoru Remetinac zbog afere "CORE Media" u kojoj je krajem veljače označena kao osumnjičena.
Zarobljavanje boraca Armije BiH iz 'Vranice', a koje su izveli pripadnici HVO-a, prikazano je u prilogu novinarke Dijane Čuljak u emisiji 'Slikom na sliku' HRT-a u svibnju 1993. godine, nakon čega im se bio izgubio svaki trag.
Posmrtni ostaci deset od ukupno 13 nestalih pripadnika Arije RBiH, pronađeno je u svibnju 2007. godine na lokalitetu Rimski bunar u Goranacima, zapadno od Mostara prema Širokom Brijegu.
Predsjednica odbora roditelja i obitelji zarobljenih i nestalih iz zgrade 'Vranica' Azra Penava kazala je za agenciju Anadolija da 'moraju odgovarati svi koji su krivi za zločine i koji su mislili da im niko i nikada ništa neće moći'.
'A takva je i Dijana Čuljak! Čuljak snosi odgovornost za ovaj zločin. Ona je suučesnik u zlostavljanju i ubijanju naših najmilijih, ali i proganjanju obitelji nestalih. Jer, poslije prikazivanja snimke na HRT-u svi smo mi imali dosta problema. Naši i životi naše djece su bili jako ugroženi. Bojovnici su nosili fotografije sa snimkama iz priloga Dijane Čuljak i tražili naše obitelji po stanovima i kućama. Snimka je jako pridonijela smrti naših najmilijih. To dokazuju svjedočenja i sa logora na Strojarskom fakultetu u Mostaru. Naime, poslije objavljivanja snimke mnogi su bojovnici dolazili u to mučilište i pitali gdje su oni što su snimljeni kod 'Vranice'? Istina je da je huškačka atmosfera koju je stvorila Čuljak doprinijela zločinu', tvrdi Penava za agenciju Anadolija.
Podsjeća kako je Čuljak u svom prilogu borce Armije RBiH nazivala 'ekstremistima' koji su u zgradi 'Vranice' 'držali hrvatske civile', što je, kako tvrdi Penava, zapečatilo sudbinu njihovih najmilijih.
'Ona je govorila da su to mudžahedini. Ne, to nisu bili mudžahedini, to su bili borci Armije BiH. Moj muž, kao i ostali poginuli, bili su časni ljudi i patrioti ove države. U zgradi su bili, zapravo, bošnjački civili. Mnogi su ubijeni ili su zatvoreni u logore. Potvrđuje to i proces koji se vodi od 2002. godine za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima', ističe Penava.
Nadalje, Penava je najavila nastavak borbe za istinu.
'Razgovarat ću s roditeljima i našim odvjetnikom da se obratimo najvišim instancama u državi BiH da bi nam pomogli da se od Dijane Čuljak traži kompletna istina. Ona ima mnoge dokaze koje je prikupila prilikom zarobljavanja naših najmilijih. Želimo aktualne vlasti u državi BiH potaknuti da nam pomognu u komunikaciji s vlastima Hrvatske', napomenula je ona.
Obitelji ubijenih i nestalih iz zgrade 'Vranica' ogorčene su na činjenicu da odgovorni za zločin nad njihovim najmilijim do danas nisu procesuirani, iako je postupak započeo još 2002. godine.
Bivši zapovjednik vojne policije HVO-a Mosta Željko Džidić, prvooptuženi za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima iz mostarske zgrade 'Vranica', pobjegao je u listopadu 2011. godine. Džidić je pobjegao uoči glavnog pretresa koji je na Kantonalnom sudu u Mostaru bio zakazan za 25. listopada 2011. godine.
