Idejni tvorac spomen-obilježja na Kornatu koje će, osim kapelice, imati i 12 križeva u znak 12 poginulih vatrogasaca jest arhitekt Nikola Bašić. On je premijerku Kosor izvijestio da će to spomen-obilježje prerasti u memorijalno središte te da je u kamenje od kojega je izgrađeno 12 križeva uklesano oko 2000 poruka posvećenih žrtvama kornatske tragedije.

Premijerka Kosor rekla je da je upravo danas odlučila doći na Kornate kako bi se upoznala s radovima u koje je uvrštena i izgradnja pristaništa za brodove koji će dovoziti posjetitelje u buduće memorijalno središte.

'Vlada je za ovu namjenu izdvojila oko dva milIjuna kuna', rekla je premijerka Kosor. Najavila je da će svi radovi biti završeni do 30. kolovoza ove godine, kada se obilježava treća godišnjica tragedije vatrogasaca na Kornatima.

Na novinarski upit je li vlada pozvala i roditelje poginulih vatrogasaca da zajedno s njom danas posjete mjesto tragediije, premijerka Kosor je odgovorila potvrdno, ističući da su neki roditelji danas doputovali, a neki nisu 'iz svojih razloga'.

'Želimo da se ovakva tragedija više nikada ne ponovi', istaknula je premijerka.

Na pitanje u vezi s Ljubljanskom bankom odgovorila je da će se o svakom sljedećem koraku u vezi s time konzultirati s guvernerom Željkom Rohatinskim te da je tako postupila i uoči nedavnog sastanka sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom

'S Pahorom smo dogovorili da taj veliki problem, kojeg do sada još nitko nije uspio razriješiti, pokušamo riješiti na temelju međunarodnih ugovora i pri tome voditi računa o zaštiti svakog pojedinačnog interesa', kazala je Kosor. Objasnila je kako s Pahorom 'nije dogovoren model, nego okvir i smjer u kojem se treba kretati u vezi s Ljubljanskom bankom'.

'Uvjerena sam da ćemo korak po korak uspjeti naći neko rješenje i vodeći prije svega računa o 130.000 štediša iz Hrvatske', kazala je premijerka Kosor. Istaknula je da će Hrvatska do kraja ove godine završiti pregovore s Europskom unijom te kako je važno da pritom ne bude nikakvih zapreka i da se teškoće s Ljubljanskom bankom rješavaju 'tihom diplomacijom' kao što je bio slučaj i s arbitražnim sporazumom.

Odgovarajući na novinarska pitanja premijerka je najavila da će, nakon što je 1. srpnja ukinuta prva stopa kriznog poreza, 1. studenog ove godine biti ukinuta i druga stopa kriznog poreza. Istaknula je da je odluka o uvođenju kriznog poreza bila nepopularna, ali je morala biti donesena zbog iznimno teškog stanja jer je prijetila opasnost neisplaćivanja plaća, a možda i mirovina. Premijerka je također rekla da je oko 900.000 umirovljenika i oko 600.000 zaposlenika bilo oslobođeno plaćanja posebnog poreza dohodak.

Komentirajući događaje u Dalju, premijerka je rekla da se ondje radilo o pokušaju prikupljanja 'šake političkih bodova'. 'Branitelji nisu išli u oslobađanje Hrvatske za neku stranku, nego za Hrvatsku, i Hrvatska im je bila iznad svega i iznad svakog stranačkog interesa. Na takvom mjestu i u takvoj prilici pokušavati skupiti ijedan politički bod, mislim da je neprimjereno', zaključila je premijerka Kosor tumačeći događaje u Dalju.