'I kad je donesena presuda Vrhovnog suda, ta je stranka pokazala da ne poštuje ni ustavni poredak ni sudske odluke, a stranke koje ne poštuju sudbenu vlast vode u potpuno krivu smjeru i zapravo ne bi smjele ni postojati', rekla je, odgovarajući na novinarske upite.

Sudjelovanje na izborima okrivljenika kao nositelja liste za ratne zločine, kako je dodala, 'bio bi presedan u političkoj, pravnoj i demokratskoj praksi'.

Kako je moguće da hrvatsko zakonodavstvo omogućuje takav sramotan presedan, premijerka nije pojasnila.

'Riječ je prvenstveno o manjkavosti hrvatskog izbornog zakonodavstva', kazao je Zelić. Istaknuo je da je to prije svega moralno pitanje i pitanje poštivanja pravosudnih tijela i njihovih odluka. Stoga će to biti svojevrsni test političke kulture hrvatskih birača – koji da mogu birati hoće li takvoj listi svoj glas dati ili uskratiti.

U Hrvatskoj osuđenici imaju i aktivno i pasivno biračko pravo, što znači da mogu birati - o čemu svjedoče biračka mjesta u zatvorima - ali i da mogu biti birani. Budući da ako neki saborski zastupnik bude osuđen na kaznu dulju od šest mjeseci zatvora po sili zakona automatski mu prestaje mandat, što se dogodilo i Glavašu. Riječ je o odredbi Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, a bivša sutkinja Ustavnog suda Agata Račan za Večernji list je istaknula kako je moguće da se ta odredba primijeni i na kandidaturu. O tome će, kako je istaknula premijerka, odlučiti Državno izborno povjerenstvo.

Primjerice, izborni zakon u BIH propisuje da osoba koja je pravomoćno osuđena ne može u vrijeme izdržavanja kazne sudjelovati u političkom životu i kandidirati se na izborima. Čak je zabranjeno da se takva osoba javno promovira i da se po političkim skupovima izlažu njezine fotografije.