Kako bi se postigao što veći odaziv na izborima za Europski parlament u svibnju sljedeće godine, ta je institucija već u rujnu pokrenula informativnu kampanju u kojoj građane želi upoznati s novim ovlastima Europskog parlamenta nakon Lisabonskog ugovora, ali i približiti europskim građanima djelovanje Unije u pet ključnih područja: gospodarstvo, stvaranje novih radnih mjesta, kvaliteta života, financije i uloga EU-a u svijetu.

Da će sljedeći izbori biti i svojevrstan test potpore javnosti institucijama Europske unije, upozorio je u svom pozdravnom govoru predsjednik Sabora Josip Leko.

'U nekoliko proteklih izbornih ciklusa konstantno je opadao odaziv birača te je na zadnjim europskim izborima održanim 2009. odaziv dosad bio najniži i iznosio je 43 posto, što je variralo od članice do članice, primjerice, u Luksemburgu preko 90 posto, a u Slovačkoj 18 posto. Odaziv hrvatskih birača na ad-hoc europskim izborima u travnju ove godine iznosio je približno 21 posto, i svjesni smo da je među najnižima u Uniji. Rezultati gotovo svih istraživanja koja su se bavila opadanjem potpore europske javnosti mogu se svesti pod zajednički nazivnik, a to je da institucijama Unije treba osigurati jači demokratski legitimitet. Nadamo se da će sljedeći izbori biti korak u smjeru približavanja Unije građanima te im pružiti osjećaj da je njihov glas važan i ujedno im dati novu priliku da utječu na budućnost Europe', kazao je Leko dodavši da su istraživanja pokazala da čak polovica građana slabo razumije funkcioniranje Europske unije, a  čak 60 posto misli da njihov glas nema nikakva utjecaja.

Nešto veći utjecaj građani bi mogli imati na ovim izborima s obzirom na to da, osim članova Europskog parlamenta, prvi put biraju i predsjednika Europske komisije. Kandidate za predsjednika Komisije predložit će europske političke stranke, a već se sada zna da će kandidat Stranke europskih socijalista biti aktualni predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Europski pučani u izbornu će kampanju krenuti u ožujku sljedeće godine, a za mjesto predsjednika Europske komisije treći bi se put mogao natjecati aktualni predsjednik komisije Jose Manuel Barroso. Kao kandidati spominju se i poljski premijer Donald Tusk, švedski premijer Fredrik Reinfeldt, finski premijer Jyrki Katainen, bivši luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, europski povjerenici Viviane Reding i Michel Barnier, litavska predsjednica Dalia Grybauskaite te šefica MMF-a Christine Legarde.

Iako će građani moći birati između kandidata za šefa Europske komisije, formalno će ga izabrati Europski parlament, i to na prijedlog europskog vijeća koje mora voditi računa o rezultatima izbora. Premda je na današnjem predstavljanju informativne kampanje mnoge saborske zastupnike zanimalo što će se dogoditi ako, primjerice Europski parlament pri izboru šefa EK-a ne posluša glas građana, konkretnog odgovora još nema. To je debata, kazali su iz Ureda za informiranje EP-a u Hrvatskoj, koja će se još voditi sljedećih mjeseci.