'Predsjednica i premijer su ti koji odlučuju. Predsjednica je po zakonu pokrenula inicijativu zbog Lozančića i jasno je rekla da je izgubila povjerenje u njega. Kao čovjek koji dolazi iz svijeta biznisa neću naglo donijeti odluku o Lozančiću. Vrlo dobro ću je razmotriti i u pravo vrijeme ću je prezentirati javnosti', rekao je premijer Orešković.

'Predsjednica i ja smo partneri i nije me dovela pred gotov čin. Imamo zajedničke ciljeve za bolju Hrvatsku', rekao je Orešković.

Na pitanje može li slučaj SOA destabilizirati Vladu, Orešković je rekao da je 'ovo demokracija i svaki čovjek, i Božo Petrov i Tomislav Karamarko, imaju svoj stav'. 'Na kraju ću ja donijeti odluku', zaključio je.

Najavio je i da će uskoro biti poznato ime novog ministra branitelja.

O proračunu i javnom dugu

Vezano uz proračun za 2016., Orešković je istaknuo da je prioritet smanjiti dug, a deficit približiti što više tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

'Onda ćemo tražiti kako možemo povećati investicije. Imamo dovoljno prostora što se tiče fondova EU-a, a s druge strane investicije će nam stimulirati rast', izjavio je Orešković.

Pri izradi proračuna, ponovio je premijer, neke stavke će se povećati, i to tamo gdje se može ostvariti vrijednost, a neki će se resori smanjivati i relocirati kako bi se proračun ojačao i stvorila neka vrijednost za državu.

Dodao je da će se pritom tražiti moguće uštede u svakom resoru kako bi se na taj način podigla efikasnost.

'To nam je prioritet. Imat ćemo otvoreni dijalog sa svakim ministarstvom i tražit ćemo prilike za podizanje efikasnosti i cijelog sustava. Sve opcije su otvorene i sve karte su na stolu', odgovorio je na pitanje novinara što će biti s plaćama, mirovinama i socijalnim davanjima iz proračuna.

Europska komisija za ovu godinu procjenjuje rast hrvatskog gospodarstva na 2,1 posto.

'Aktivirat ćemo neke programe, a u fokusu je otprilike 500 milijuna eura da možemo povećati i stimulirati male i srednje poduzetnike te fondovi EU-a da možemo postići rast BDP-a preko tri posto', rekao je Orešković.

Naveo je i da iduće godine dolaze na naplatu velike kamate i otplate kredita, i to će, ocijenio je, biti velik izazov. Kazao je da mu je pritom bitno podići kreditni rejting.

'Ukoliko možemo podići rejting za jedan stupanj, to znači da možemo na našem dugu uštedjeti 1,5 milijardi kuna, a što će nam onda otvoriti prostor za druge investicije i smanjenje deficita', ustvrdio je premijer.

Kazao je i da će 24. veljače Komisija objaviti izvješće o Hrvatskoj, u kojem će poručiti kakve su strukturne promjene nužne.

'Svi ćemo razmišljati o tome na koji način možemo napraviti najkvalitetniji i najefikasniji proračun', izjavio je Orešković.

Unatoč tome što su ministri na prvoj sjednici Vlade rekli da nemaju prostora za uštede, Orešković kaže da će se naći prostora.

O fondovima EU-a i porezu na nekretnine

'Ne znam da baš nema prostora, više je pitanje gdje ćemo pojačati. Primjerice, ako su nam fondovi EU-a bitni, a imamo 10,7 milijardi eura koje možemo povući, kažem da trebamo resurse da ne ostavimo novac na stolu. Pojačat ćemo tamo gdje je to od koristi za hrvatsku ekonomiju. Negdje drugdje pokušat ćemo smanjiti te resurse', kaže Orešković.

Na pitanje o uvođenju poreza na nekretnine, Orešković je najavio da će se razmotriti uvođenje poreza na nekretnine koje nisu u funkciji.

'Ako je to nekome stan, kuća u kojoj živi, onda tu nećemo uvesti porez. No ako je to zemljište, kuća ili stan koji nisu u funkciji, onda ćemo uvesti porez. Ukoliko netko ima pet, šest ili sedam stanova ili kuća, podići ćemo mu porez na nekretnine', izjavio je.

Privatizacijom treba aktivirati 500 milijuna eura

Govoreći o privatizaciji državne imovine, istaknuo je da će se u tom području tražiti mogućnosti aktiviranja 500 milijuna eura.

'U kapitalu DUUDI-ja ima 30 milijardi eura vrijedne hrvatske imovine. Tražio sam 1,5 posto, da možemo aktivirati 500 milijuna eura. Svi hrvatski građani mogu vidjeti da imamo imovinu koja nije u funkciji. To je mrtvi kapital koji se mora iskoristiti da smanjimo dug. Što se tiče strateških i nestrateških firmi u javnom sektoru, u ono što je strateško čak ćemo investirati - energetski sektor, HEP, a tu možemo čak povećati investicije i biti lideri u regiji. Ono što nije strateško - možemo ili poboljšati situaciju u kojoj je ta firma ili pronaći partnere koji će podići vrijednost te firme', rekao je Orešković.

Na pitanje kako riješiti problem prezaduženosti hrvatskih autocesta, Orešković je kazao da su autoceste ogroman dug za Hrvatsku i da taj problem treba riješiti.

'Tu su i vinjete i nekakve druge mogućnosti za povećanje prihoda. Vinjete su model koji će se analizirati. Vinjetama mogli bismo dobiti 30 milijardi kuna za nekoliko godina, ali treba dobro vidjeti koje su sve opcije. Sustav kakav je sada treba mijenjati', naveo je Orešković.

Na pitanje hoće li se smanjivati broj županija, Orešković je kazao da to nije u fokusu, nego da su bitni efikasnost i samoodrživost.

'Ako grad, županija, općina mogu sami sebe financirati, onda im je to plus. Ako ne, onda ćemo tražiti druge modele', istaknuo je.

Odličan sastanak sa sindikatima

Ocijenio je i da je imao odličan prvi sastanak sa sindikatima i da su stavili sve karte na stol. U vezi dodataka na plaće od 4, 8, i 10 posto te povećanja plaća od 6 posto temeljem ugovora iz 2009., Orešković je rekao da će se vidjeti u kojem je stanju proračun te da će se pokrenuti rasprava o tim temama.

'Sindikati su naši partneri i vjerujem da ćemo imati dobru suradnju s njima', izjavio je Orešković.
415619,415438,415417,415270