Govor predsjednika Josipovića u srpskoj skupštini je bio dobro politički izbalansiran, ali je više usmjeren kao jedna projekcija, vizija bolje budućnosti', smatra politički analitičar iz Beograda. On objašnjava da je prije 'bolje budućnosti' potrebno riješiti otvorena pitanja koja more dvije zemlje, a kojih nije malo. 'Problem nestalih je predsjednik Josipović označio kako glavni problem za Hrvatsku, ali tu je i priča o međusobnim tužbama za genocid. Predsjednici nude politički okvir, a na vladama je da riješe konkretne probleme', objašnjava Stanković.

Povjesničar Hrvoje Klasić smatra da se radi o tipičnom Josipovićevom odmjerenom govoru. 'Neke stvari ne izgledaju konkretno, ali čitanjem između redaka može se vidjeti da je detektirao probleme, ali i ukazao na pozitivne stvari koji bi se trebale dogoditi', kaže Klasić i dodaje da je napravio dobar balans tema iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Klasić kaže da je predsjednik ukazao na probleme koji opterećuju odnose, ali je ukazao i na pozitivne primjere. 'Sigurno su neki očekivali da je trebao biti radikalniji, ali s obzirom na mjesto i vrijeme, nema se što prigovoriti', mišljenja je povjesničar. Josipovićev govor prisutni zastupnici popratili su gromoglasnim pljeskom. Ni Stanković ni Klasnić ne smatraju da je pljesak bio kurtoazan. 'Bio je više od kurtoaznog. Sam pljesak je bio izraz političke podrške', kazuje nam Stanković. Objašnjava da malo tko više danas pravi političku kampanju u Srbiji na osporavanju Hrvatske i antihrvatskoj retorici kao što je to bio sa slučaj sa Šešeljevom strankom u devedesetima. Klasić također smatra da je pljesak bio iskren i da Srbi ne glume osjećaje. 'Spontanim pljeskom dogodio se trenutak olakšanja jer ih se počinje priznavati kao partnera, a ne više kao suparnika ili protivnika', govori Klasić.

Oba sugovornika se slažu da je pred zemljama mnogo posla kako bi se odnosi u potpunosti normalizirali. 'Postoje teški problemi, ali i oni su rješivi. Postoje i točke gdje možemo surađivati poput kulture, gospodarstva i sporta', kaže Stanković. 'Odnosi su u porastu i to traje već dugi niz godina. Dojam je u javnosti da smo suprotstavljeniji nego što jesmo. Sastanak između Josipovića i Nikolića je više jedan deklarativni pokazatelj poboljšanja odnosa nego početak', napominje Klasić i također ukazuje da već postoji suradnja i komunikacija u brojnim područjima od znanosti preko kulture do glazbe i mladih željnih putovanja i zabave. Stanković kaže da ni srbijanski predsjednik Nikolić koji je navečer poslije sastanka s Josipovićem imao intervju na srpskoj televiziji nije imao negativnih reakcija na sastanak.

'Svi su svjesni da postoje različite interpretacije onoga što se dogodilo u devedesetima. Iako se počelo razgovarati, razgovor nije dovoljan. Optimizam mora biti realističan jer razgovaralo se stalno i u Jugoslaviji pa se država raspala', poručio je politički analitičar Stanković i dodao da nije bilo forsiranja pitanja ćirilice u Vukovaru sa srpske strane jer bi to zatvorilo horizont za druga pitanja. Po pitanju poboljšanja odnosa dviju zemlja Klasić je optimističan. 'Unatoč problemima odnosi se bitno popravljaju i sve manje je incidenata prema Hrvatima u Srbiji ili Srbima u Hrvatskoj i to je pokazatelj napretka', zaključio je on.