Za Milanovićevu inauguraciju poznato je to da će biti održana u Uredu predsjednika RH na Pantovčaku, na njoj će biti nešto više ljudi nego na prvoj prije pet godina, a predsjednik je, uz državne dužnosnike, pozvao na nju članove obitelji i prijatelje, no nije zvao strane državnike. Poznat je i popis izvođača koji će glazbenim programom uveličati svečanost, tko će izvesti himnu i koje će druge pjesme biti izvedene.

Ono što je nepoznanica je što će Milanović reći u svom govoru nakon što prisegne. Njegovi prethodnici, a i on sam prilikom svoje prve inauguracije, mijenjali su riječi prisege, odstupali od uobičajene prakse prethodnika i slali različite poruke. U nastavku donosimo pregled najvažnijih detalja iz govora svih dosadašnjih hrvatskih predsjednika.

Franjo Tuđman: 'Na korist hrvatskog naroda' i 'Tako mi Bog pomogao'

Prvi je hrvatski predsjednik tri puta držao govore u toj funkciji, iako je prvi put to bilo 30. svibnja 1990., kada je izabran za predsjednika Predsjedništva tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske. U tom je prvom govoru, održanom u Saboru, govorio o povijesti hrvatske državnosti, transformaciji u parlamentarnu demokraciju te kao ciljeve naveo donošenje novog Ustava, uređenje tadašnje Jugoslavije kao konfederacije suverenih država, što prije pristupanje Europskoj uniji, duhovnu obnovu i demografsko oživljavanje, povratak iseljeništva, promjene u javnim službama te moralnu obnovu i etiku rada.

Tada nije bilo klasične inauguracije kakvu ćemo vidjeti sljedećih godina, s obzirom na to da je predsjednika Predsjedništva birao Sabor, a Tuđman i drugi članovi Predsjedništva potpisali su tekst prisege. Ipak je tada nastao običaj da predsjednik nosi lentu kao oznaku predsjedničke časti. Tuđman ju je nosio sljedećih deset godina u raznim svečanim prigodama.

Svoj prvi 'pravi' predsjednički mandat Tuđman je osvojio na prvim neposrednim predsjedničkim izborima u kolovozu 1992. Inauguracija je održana 12. kolovoza na Markovu trgu u Zagrebu, a prisegnuo je pred tadašnjim predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem. Ta je inauguracija ostala zapamćena po tome što je Tuđman na dva mjesta izmijenio tekst prisege. Prvo je, umjesto 'na korist svih hrvatskih državljana', rekao 'na korist hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana', a na kraju prisege dodao je riječi: 'Tako mi Bog pomogao.'

Inauguraciju su, osim članova Tuđmanove obitelji, pratili visoki državni dužnosnici, vjerski dostojanstvenici, predstavnici diplomatskog zbora, kulturnih i znanstvenih ustanova i Hrvatske vojske.

Franjo Tuđman: 'Zahtijevam uklanjanje ostataka 'nenarodnog' režima'

Druga Tuđmanova inauguracija održana je 5. kolovoza 1997., sedam dana prije nego što mu je i službeno istekao prvi petogodišnji mandat, a na nju je, za razliku od prve, došao u pratnji supruge Ankice te mu je nakon položene prisege predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić ponovno prebacio lentu preko ramena. Tada predsjednik nije ponavljao tekst prisege nakon Crnića, nego ju je sam izgovorio, s uzdignutom desnicom i lijevom rukom na Ustavu RH.

U svom je govoru zahvalio HDZ-u koji ga je nominirao i svima koji su glasali za njega te je svečano izjavio da će biti nepristran predsjednik svih Hrvata i svih hrvatskih državljana, bez obzira na njihove stranačke i ine osobitosti. Vezano za početak drugog mandata, rekao je da se on poklapa sa završetkom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, čime se 'i posljednji pedalj teritorija Republike Hrvatske stvarno vraća pod njezin državni suverenitet' te da je to 'ujedno zadnji čin pobjedonosnog završetka nametnutog nam Domovinskog rata'.

Pohvalio se gospodarskim razvitkom, zbrinjavanjem stotina tisuća izbjeglica, prognanika i drugih stradalnika rata 'na opće čuđenje svijeta', rušenjem hiperinflacije, uvođenjem kune kao nove i stabilne valute te prikupljanjem znatnih deviznih pričuva.

'Od prvih dana, uspostave samostalne Hrvatske, zahtijevao sam - a sada ću u mirnodopskim okolnostima još odlučnije na tome ustrajati - da se iz redova naše istinski demokratske vlasti bespogovorno uklanjaju svi ostaci komunističkog nenarodnog režima, a također i sve pojavnosti birokracije i činovničke samovolje prema građanima, a neodgovornosti prema vlastitoj državi. U svom novom mandatu zahtijevat ću skrajnju dosljednost u beskompromisnom sprečavanju i obračunu sa svim oblicima mita i korupcije, odnosno svake zloporabe službenog položaja ili potkradanja državne imovine', rekao je, među ostalim, Tuđman.

Stjepan Mesić: 'Bit ću građanin predsjednik'

Tuđmanovom smrću, krajem 1999., promijenilo se vrijeme izbora te se od tada održavaju krajem prosinca, a tako i inauguracija, pa se održavaju sredinom veljače. Stjepan Mesić položio je prisegu 18. veljače 2000., na svojoj je prvoj inauguraciji iz protokola izbacio predsjedničku lentu, a u svečanom postroju vojnici počasne bojne Prvog gardijskog zdruga nisu bili odjeveni u crvene odore.

Mesić je na Markov trg stigao u pratnji supruge Milke, a na inauguraciju je došlo čak 12 predsjednika država i 71 strano izaslanstvo, među kojima je bila i tadašnja američka državna tajnica Madeleine Albright. Bio je to znak da Hrvatska izlazi iz međunarodne izolacije, u kojoj je bila prethodnih godina, a ostaje zabilježeno da je to bio najveći međunarodni skup u Hrvatskoj od njezine neovisnosti do tada. Prisegu je položio pred sucima Ustavnog suda na čelu s njegovim tadašnjim čelnikom Smiljkom Sokolom.

U svom je inauguracijskom govoru naglasio da Hrvatska ide u smjeru euroatlantskih integracija te je pozvao sve da djeluju tako da što prije postane članicom EU-a i NATO-a. Posebno je iz njegova govora zapamćena poruka da će biti 'predsjednik svih građana ove zemlje, a isto tako i građanin predsjednik'.

'Kao predsjednik države djelovat ću u skladu s ustavnim ovlaštenjima protiv socijalne nepravde, kriminala i korupcije te svakog oblika zlouporabe vlasti. Pred zakonom svatko mora biti jednak, bez obzira na dob i spol, nacionalnost, vjeru i političko uvjerenje. Svaki naš građanin ima pravo na život u dostojanstvu i na perspektivu bolje budućnosti. Politika nije samo niti poglavito puki zanat i tehnologija. Politika bez morala i poštovanja etičkih vrijednosti gubi svaki ljudski smisao. Postaje teret na leđima nacije i građana i hipoteka u odnosima sa svijetom. U Hrvatskoj novog, poslijeizbornog doba, nema više prostora niti smije biti okolnosti za grijeh struktura', rekao je, među ostalim, Mesić u svom govoru.

Stjepan Mesić: 'Ne želim vladati, nego služiti'

Inauguracija za Mesićev drugi mandat održana je 2005., također 18. veljače, na Markovu trgu, a on je pobjedom na izborima ponovio Tuđmanov uspjeh te je dva puta zaredom biran za predsjednika. Valja podsjetiti da, prema Ustavu, nitko ne može biti biran za predsjednika RH više od dva puta.

Mesić je na Markov trg ponovno došao u pratnji supruge Milke, a položio je prisegu pred Petrom Klarićem, tadašnjim predsjednikom Ustavnog suda. Što se tiče stranih gostiju i uzvanika, svečanost je bila nešto skromnija nego pet godina prije, pa joj je tako nazočilo devet šefova država te predstavnici Europske komisije, NATO-a, OESS-a, kao i domaći politički vrh. Sveukupno je inauguraciji nazočilo oko tisuću ljudi.

U svom je govoru naveo da su prilike daleko bolje od onih 2000. godine, kada je prvi put stupio na dužnost predsjednika, ali da to ne znači da su zadaci pred njim laki i jednostavni. Pozvao je na jedinstvo svih građana, a posebno se obratio onima koji nisu glasali za njega.

'Za mene su svi građani jednaki i nije uopće važno što se dio vas na izborima opredijelio za druge kandidate. Izbori su iza nas. Hrvatska ima jednog predsjednika i taj je predsjednik ovdje za sve vas. Ako vas u prvom mandatu nisam uspio uvjeriti u opravdanost svojih poteza, ako vam u kampanji nisam uspio približiti svoja stanovišta, trudit ću se da to učinim sada. Ne želim dijeliti, nego objedinjavati. Ne želim vladati, nego služiti – svima vama i našoj domovini', rekao je Mesić, među ostalim, u svojem govoru. Posebnu poruku poslao je zemljama u regiji, za koje je naglasio da im obećava suradnju, dobre i normalne odnose, ne samo među državama, nego i među stanovnicima.

'Regija u kojoj će postojati otvorene granice, u kojoj se nitko neće osjećati ni smjeti osjećati ni privilegiranim, ni diskriminiranim na bilo kojoj osnovi, regija mira, sigurnosti, suradnje i uzajamnog razumijevanja, usprkos različitostima, to je regija o kojoj sanjam. Zajedno, u to sam siguran, taj san možemo pretvoriti u stvarnost', naglasio je Mesić.

Pohvalio se time da je u prvom petogodišnjem mandatu uspio Hrvatsku izvući iz međunarodne izolacije, a upozorio je na opasnost od globalnog terorizma, koja se 'nadvila nad današnjim svijetom', te naglasio da je Hrvatska bila među prvima koja je pozvala na stvaranje svjetske antiterorističke alijanse. Osvrnuo se i na predsjedničke ovlasti, koje su u međuvremenu promjenom Ustava znatno smanjene, ali i činjenicu da je jedini državni dužnosnik koji se bira izravno.

'Na kraju samo još ovo: moje su ovlasti određene Ustavom, moje dužnosti naznačene su i u prisezi koju sam maločas dao. No ja imam i jednu obvezu, ali i jedno pravo što nisu zapisani ni u jednom dokumentu. Ja sam, naime, kao predsjednik Republike jedini dužnosnik kojega građani izravno biraju. Moje je pravo, ali i moja obveza uvijek i svuda nastupati kao njihov predstavnik. Stoga obećavam: uvijek i svuda govorit ću o svemu što zanima naše građane, o svemu što ih tišti, o svemu što im smeta, ali, naravno, i o svemu što odobravaju. Bit ću u punom i pravom smislu riječi predstavnik građana, bit ću, kao što sam bio i do sada, predsjednik građanin', rekao je Mesić u svom govoru na drugoj inauguraciji 2005.

Ivo Josipović: 'U borbi za pravednost neću se umoriti'

Treći predsjednik RH bio je Ivo Josipović, a ujedno je bio prvi predsjednik koji nije uspio osigurati drugi mandat. I on je prisegu položio na Markovu trgu 18. veljače 2010. Njegova inauguracija bila je značajna i po tome što je prvi put bila riječ o prijenosu vlasti s jednog predsjednika na drugog, s obzirom na to da je do prethodne promjene došlo nakon Tuđmanove smrti. Tako je Mesić, posljednji put kao predsjednik i vrhovni zapovjednik, pet minuta prije 12 sati prošao preko Markova trga sa suprugom te sjeo u prvi red gledališta.

Josipović je bio prvi predsjednik koji je u protokol uvrstio i svoje dijete, pa je tako do pozornice došao u pratnji supruge Tatjane i kćeri Lane. Na rezultate predsjedničkih izbora podsjetila je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, pred kojom je položio prisegu, nakon čega je održao govor. Na početku je posebno pozdravio Mesića te predsjednike Sabora i Vlade Luku Bebića i Jadranku Kosor, kao i druge uzvanike, rekavši da dolazak svih njih na inauguraciju smatra gestom povjerenja, prijateljstva i partnerstva.

Kao što su to prethodno činili Tuđman i Mesić, Josipović je posebno zahvalio braniteljima, rekavši da se i u tom svečanom trenutku, prije svega, sjeća časnih ljudi koji su se borili, a mnogi i poginuli za slobodnu i pravednu Hrvatsku te da njima dugujemo vječnu zahvalnost. Također je zahvalio prethodniku Mesiću, nazvavši njegovih deset godina na dužnosti iznimnim doprinosom razvoju hrvatske demokracije i jačanju položaja Hrvatske u međunarodnoj zajednici.

'Sjećam se i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, pod čijim je vodstvom Hrvatska izborila svoju neovisnost. Domovinski rat i hrvatski antifašizam, oživotvoren u partizanskoj borbi iz Drugoga svjetskog rata, dva su stupa hrvatske državnosti čije ću nasljeđe uvijek isticati i poštovati. Stečevine antifašizma i Domovinskog rata danas znače domoljublje, zalaganje za demokraciju, ljudska prava, socijalnu osjetljivost i društvenu solidarnost', rekao je Josipović. U svom je govoru najčešće spominjao pravednost, čak 16 puta.

'Hrabrost je ta koja pobjeđuje nepravdu, koja ostvaruje bolje, pravednije društvo, društvo u kojem svaki građanin ima jednaka prava i jednaku šansu da se školuje, zaposli, zarađuje toliko da od toga njegova ili njezina cijela obitelj može pristojno živjeti, pravo da ima državu koja poštuje i štiti ljudska i druga prava svih svojih građana. U borbi za pravednost ja ću kao predsjednik Republike Hrvatske i kao njezin građanin biti prvi i nikada se neću umoriti. To vam obećavam!' naglasio je Josipović te je govorio i o ekonomskoj krizi u kojoj se Hrvatska, a i većina svijeta, u tom trenutku nalazila.

'Hrvatsku je danas okovala gospodarska kriza. Moramo se suočiti s činjenicom da smo je kasno prepoznali i tako dopustili da se razmaše do razine koja ugrožava temeljne vrijednosti hrvatskog društva. Svoje korijene ona dijelom ima u svjetskoj krizi, ali važne uzročnike ima u Hrvatskoj. Dugoročne negativne posljedice nepravedne i dijelom kriminalne pretvorbe i privatizacije, koje su dovele do urušavanja gospodarskih resursa i gubitka radnih mjesta, valja istaknuti kao bitne generatore krize, ove gospodarske, ali i moralne', poručio je Josipović u svom govoru.

Kolinda Grabar Kitarović: 'Tražimo bolji život u budućnosti, a ne u prošlosti!

Prva je predsjednica i ujedno četvrta osoba na čelu države, a njezinim izborom HDZ se vratio na Pantovčak nakon 15 godina. Inauguraciju je zbog tehničkih razloga pomaknula na 15. veljače, no mandat joj je svejedno počeo 19. veljače. U protokol je vratila predsjedničku lentu, ali nije je nosila, nego joj je ona samo bila uručena. Također je bila prva predsjednica koja je na Markov trg došla uspinjačom. Na tom putu pratio ju je suprug Jakov Kitarović.

I ona je prisegu položila pred predsjednicom Ustavnog suda Jasnom Omejec, pa je zanimljiv podatak da su obje najviše dužnosti u tom trenutku obnašale žene. Na njezinoj je inauguraciji bilo osam predsjednika, uglavnom iz regije i istočne Europe, i ukupno 88 predstavnika stranih država. U svom je govoru zahvalila braniteljima i Tuđmanu, a također je rekla da će biti predsjednica svih građana, 'bez obzira na političko opredjeljenje, etničku, vjersku i spolnu orijentaciju i pripadnost'.

'Hrvatice i Hrvati, građanke i građani Hrvatske! Vi ste mi ukazali povjerenje i vama ću polagati račune! Bit ću vaš glas, bit ću vaša predsjednica. Jedna sam od vas i dat ću sve od sebe da Hrvatsku učinimo bogatom državom, iz koje mladi neće odlaziti, u kojoj će se više rađati nego umirati, gdje će naši ljudi u zlatnoj životnoj dobi uživati plodove svoga rada. Ako pogriješim, a onaj tko radi, taj i griješi, imat ću snage priznati i ispraviti pogrešku. Ipak, svi smo mi samo ljudi. No, odgovorno tvrdim, nikada neću učiniti ništa protiv hrvatskih nacionalnih interesa!' rekla je Grabar Kitarović na početku svog govora.

Iako je došla iz HDZ-a, posebno je zahvalila svojim 'lijevim' prethodnicima Mesiću i Josipoviću na njihovom doprinosu izgradnji hrvatske demokracije te je rekla da se neće ustručavati pitati ih za savjet. Pozvala je na to da se povijesne podjele ostave povijesti te naglasila da se samo zajedništvom može izgraditi bolja Hrvatska.

'Natječimo se idejama, rješenjima i inovacijama, a ne povijesnim ulogama naših roditelja ili djedova. Ideološkim podjelama nećemo ostvariti bolji život, niti ćemo biti bolji ljudi. Samo ćemo produbiti stare podjele i stvoriti nove sukobe koji nikada nikome nisu donijeli dobro. Kao što je predsjednik Tuđman pomirbom podijeljenoga hrvatskog nacionalnog bića stvorio preduvjete za uspostavu hrvatske države, tako i mi danas novim hrvatskim zajedništvom moramo otvoriti novu stranicu naše bolje budućnosti. Tražimo bolji život u budućnosti, a ne u prošlosti!' rekla je tadašnja predsjednica.

Govorila je o gospodarstvu, pa je uputila poziv tadašnjoj vladi Zorana Milanovića da poreznom politikom i uklanjanjem administrativnih prepreka motivira i osnaži poduzetničku klimu.

'Moramo biti otvoreni prema novim investicijama i aktivno pronalaziti nova tržišta, u čemu ću se maksimalno angažirati i vrlo aktivno surađivati s poduzetnicima i investitorima. Izvoz mora biti naše trajno usmjerenje, a gospodarska diplomacija važna poluga u otvaranju novih tržišta. Bit ću prvi gospodarski diplomat naše države i neumorno ću poticati izvoznike na iskorake koji se danas čine nemogućima', rekla je Grabar Kitarović. Govorila je i o Oružanim snagama RH i članstvu Hrvatske u NATO-u.

'Kao vrhovna zapovjednica, želim vrlo jasno naglasiti kako ćemo naše Oružane snage razvijati i čuvati. Članstvo u NATO-u jamči nam sigurnost, ali najbolji jamac naše opstojnosti i suvereniteta uvijek će biti moderne i dobro opremljene hrvatske Oružane snage. Hrvatska je miroljubiva zemlja i nikada nikome neće biti prijetnjom, no suvremeni svijet donosi sasvim nove izazove, poglavito rastući međunarodni terorizam. Snažne Oružane snage jamac su stabilnosti i čuvar demokratskih vrijednosti. S ovog mjesta pozdravljam naše vojnikinje i vojnike, časnice i časnike u Afganistanu i mirovnim misijama diljem svijeta. Oni nam služe na čast i naš su ponos', rekla je predsjednica.

Pozvala je na nacionalno zajedništvo oko strateških pitanja, suradnju sa saveznicima unutar NATO-a i EU-a te suradnju sa susjedima. Kao jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva navela je zaštitu hrvatskog naroda u BiH, a dio govora posvetila je i činjenici da je prva žena na čelu hrvatske države.

'Kao prva hrvatska predsjednica, ponosna sam što je naše društvo napravilo civilizacijski iskorak. Mnogi su me prije objave kandidature pitali – zašto ideš u to? Hrvatska još nije spremna za ženu predsjednicu. To me dodatno motiviralo jer sam znala da naš narod zna donijeti pravu odluku. Pozorno ću pratiti poštivanje Ustava koji ravnopravnost spolova svrstava u najveće vrednote ustavnog poretka, baš kao i druge vrednote koje štite manjinske društvene skupine, jer to govori o uljuđenosti društva i predstavlja mjeru poštovanja prema nama samima', rekla je u govoru Grabar Kitarović. Na kraju govora ponovno je pozvala na jedinstvo.

'Želim jednoga dana svojim unucima pričati o vremenu kada smo, kao i u Domovinskom ratu, stali jedni uz druge u borbi za bolji život u Hrvatskoj i kako smo i tu bitku dobili. Jer mi smo pobjednički narod, postojan narod, vrijedan narod. Nema toga što mi ne možemo postići kad smo jedinstveni. Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska!' zaključila je Grabar Kitarović u svom inauguracijskom govoru.

Zoran Milanović: 'Ovo je kuća za sve nas'

Bivši premijer i bivši predsjednik SDP-a prvi je hrvatski predsjednik čija inauguracija nije održana na Trgu svetog Marka, nego u Uredu predsjednika na Pantovčaku. Milanović je 18. veljače 2020., pred manje od 50 uzvanika, visokim državnim dužnosnicima, bivšim predsjednicima, užom obitelji te članovima izbornog stožera položio prisegu pred članovima Ustavnog suda, a predvodio ih je tadašnji i sadašnji predsjednik tog suda Miroslav Šeparović. Nakon svih drugih uzvanika, a prije Milanovića i njegove supruge Sanje, u dvoranu je ušla Grabar Kitarović, zatim i suci Ustavnog suda.

Milanović je lijevu ruku položio na Ustav, a tekst prisege izgovorio je sam, dok je Šeparović stajao sa strane, iako je bilo predviđeno da, kao i njegovi prethodnici, konstatira da su održani izbori i da je po njihovim rezultatima Milanović izabran na dužnost predsjednika te da ga zatim pozove da prisegne i potpiše tekst prisege. Nakon potpisivanja Milanović je održao govor u kojem je prije svega zahvalio svim prethodnicima. Također je iznio glavne crte svog budućeg mandata.

'Kad je riječ o područjima izravne nadležnosti ili sunadležnosti predsjednika Republike, ali i općenito, ne kanim biti korektivni faktor, nego konstruktivni. Prema mom shvaćanju, upravo to proizlazi iz duha našeg Ustava. Bit ću predan, prije svega, onim elementima obrane i nacionalne sigurnosti koji otvaraju mogućnosti iskoraka, kako u pogledu profesionalnih dosega i obrazovanja, tako i u pogledu transparentnosti tih važnih i iznimno osjetljivih sustava. U vanjskoj politici fokusirat ću se, također, na one točke na kojima se mogu graditi suradnja i prosperitet', rekao je Milanović.

Unaprijed je zamolio za 'zrno razumijevanja' za buduće greške, navodeći da te greške nikada neće biti namjerne, s namjerom da nekoga povrijede ili ponize.

'I pritom ne pristajem na to da je greška ili neka velika nesreća kada se razilazimo u mišljenjima i stavovima. Greška je kad zbog razilaženja u stavovima jedni drugima dovodimo u pitanje sumnju, odnosno motivaciju i motive za djelovanje. Svakoga dana borit ću se da tu lošu praksu, da se ljudima osporava patriotizam i dobre namjere u borbi za Hrvatsku, prokazujem jer nas ta praksa, nažalost, prati kao, kako bi Tin Ujević rekao, mramorna gromada, kao tamna sjena već 30 godina. Učinit ću sve da to prestane', nastavio je predsjednik. Govorio je i o ulozi obrazovanja u napretku Hrvatske i potrebi borbe protiv nejednakosti.

'Naša budućnost ovisi, ponajprije možda, o kvaliteti školovanja i o aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenja uspješnijeg života. Hrvatska je danas usprkos svemu ipak dovoljno imućna i zrela i iskusna da može kvalitetno obrazovanje na svim razinama učiniti dostupnim svim ljudima, bez obzira opet na njihov socijalni status, porijeklo, etničku pripadnost. Osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva i suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe glavni su i najučinkovitiji instrumenti u borbi protiv nejednakosti i daljnjeg klasnog i ljudskog raslojavanja i udaljavanja', naveo je Milanović. Govor je završio parafraziranjem prvog stiha pjesme EKV-a 'Zemlja', po čemu je njegov govor najviše ostao u sjećanju:

'Ovo je kuća za nas. Za sve nas. Za one koji smo tu, za generacije koje dolaze, za one koji će se vratiti svojoj kući. Hvala vam. Živjeli i živjela Republika Hrvatska!' završio je svoj govor Milanović.