'Kada je 2005. Joseph Ratzinger postao papa, mnogi u Njemačkoj su slavili. Osam godina kasnije mnogi pak slave njegov odlazak. Naime, Benedikt XVI se pokazao kao duboko polarizirajuća figura u svojoj domovini, a naročito mu se zamjera što je blokirao prijeko potrebnu obnovu Crkve', piše u povodu abdikacije Benedikta XVI njemački tjednik Der Spiegel. U komentaru pod naslovom 'Crkva u krizi' navodi se i da 'kao papa, Benedikt nije uspio nadrasti samoga sebe, odnosno konzervativnog profesora teologije Josepha Ratzingera', zbog čega 'nije bio u stanju graditi mostove', što bi trebalo biti zadatak pontifeksa.

U Njemačkoj je naročito pak vidljiva podjela između katoličkih fundamentalista i reformatora, a taj je 'sukob Benedikt produbio' svojom otvorenom podrškom crkvenim konzervativcima, pa se u međuvremenu 'govori i o shizmi unutar njemačke Biskupske konferencije'. 'Pod njemačkim papom, reputacija Katoličke crkve dosegnula je u Njemačkoj novo dno', konstatira Der Spiegel te navodi da prema relevantnim studijama ni gorljivi vjernici više nemaju povjerenja u svoje biskupe.

Ljevičarski Sueddeutsche Zeitung (SZ) u svojem komentaru napominje paradoks u odluci Benedikta XVI da se povuče s mjesta pape jer 'ta odluka preskače dvije tisuće godine Katoličke crkve', a donio ju je papa koji je 'lance tradicije ojačavao', iako 'nikad Crkva nije toliko vapila za reformom kao na kraju njegova pontifikata'. Ističe se da je kardinal Joseph Ratzinger 'prije osam godina izabran za papu kako bi ostvario prijelaz Crkve', ali se ni danas ne zna točno prijelaz u što i prema kome.

'Katolička crkva nije u periodu trijumfa, pa ni u periodu svađe, nego u periodu propitivanja. Pitanja koja lupaju na vrata Vatikana, i koja se ne pušta unutra, tiču se uloge žene u Crkvi, seksualnog morala, celibata i zadatka Crkve u globalnom društvu', piše SZ te navodi pokojnog milanskog kardinala Martinija kao osobu unutar Crkve koja je znala davati odgovore na njih. 'Crkva zaostaje za svijetom najmanje 200 godina. Vitalnost i fantazijsku snagu Katoličke crkve u Trećem svijetu, posebice Južnoj Americi, Vatikan nije propustio unutra. Kuće Božje u Europi su velike i zjape prazne; organizacija je dobro uigrana ali bez prave snage', dijagnosticira SZ i donosi konačni, ne baš laskavi zaključak u vezi pontifikata Benedikta XVI: 'Htio je vratiti Crkvu u vrijeme prije Drugog vatikanskog koncila. Na kraju njegova pontifikata Katolička crkva nikad više nije trebala reforme.'

Prema osam godina Josepha Ratzingera na Svetoj Stolici je očekivano blagonaklonije raspoložen konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), koji hvali 'prvorazrednog teologa Benedikta XVI', čije je 'značenje iznad svake sumnje'. Kao papa je 'Benedikt bio suočen sa snagama unutar Crkve koje su zamračile svjetlo vjere, uništavale nadu i pervertirale ljubav', a nije im se uspio suprotstaviti, nego je 'pobjegao u svijet knjiga'. Zaključak FAZ-a zato nije značajno različit od ostalih njemačkih medija: 'Zadatak Benediktova nasljednika će biti reforma Vatikana od podruma do krova.'

Bez previše milosti se prema abdikaciji njemačkog pape Benedikta XVI odnosi pak ultralijevi dnevnik Die Tageszeitung, koji je ovoj priči posvetio svoju naslovnicu. 'Hvala Bogu!' veliki je naslov današnjeg Die Tageszeitunga, a glavni je tekst u novinama naslovljen 'Gori nego što se očekivalo' te se bavi pontifikatom Benedikta XVI. 'Dobro je da je otišao jer u Crkvi ništa nije dobro', zaključuje bez dlake na jeziku TAZ.