Povodom izjave Đure Glogoškog, predsjednika Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine, prema kojoj se 'prepuštanjem uređivanja popisa civilnih žrtava jednoj udruzi otvara velika mogućnost manipulacije u smjeru davanja prava pripadnicima agresorske vojske', promptno je reagirala i prozvana udruga, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, iz koje tvrde da nikada na sebe nisu preuzeli, niti imaju namjeru to učiniti, izradu Registra civilnih žrtava Domovinskoga rata
'Kao organizacija koja se godinama sustavno bavi prikupljanjem dokumenata i podataka o svim poginulim, ubijenim i nestalim ljudima za vrijeme rata, Documenta je pozvana sudjelovati u Radnoj skupini Ministarstva branitelja, a koja za cilj ima i izradu Registra civilnih žrtava rata. Registar civilnih žrtava je bio i ostaje obvezom državnih institucija, a ne organizacija civilnog društva poput Documente', navodi se u priopćenju koje je potpisao Eugen Jakovčić.
Documenta je, navode dalje, radi transparentnosti rada vezanog za dokumentiranje žrtava rata i u svrhu što točnijeg i preciznijeg utvrđivanja poimeničnog popisa žrtava uputila poziv Ministarstvu branitelja da zajedno javno objave rezultate istraživanja kako bi se mogli usporediti i biti podložni provjeri i ispravkama svih zainteresiranih aktera. Kažu da na odgovor još uvijek čekaju.
U svojim istraživanjima, posebno istraživanju ljudskih gubitaka u Republici Hrvatskoj u Domovinskom ratu, Documenta se koristi svim dostupnim relevantnim izvorima koji sadrže podatke o ljudima koji su u ratu stradali, što uključuje intervjue s obiteljima žrtava, izvode iz matičnih knjiga rođenih i umrlih, fotografije spomenika, knjige i publikacije braniteljskih udruga, različite znanstvene publikacije, razne dokumente institucija RH, različite medijske izvore, ali i izvore sa srpske strane, stoji u priopćenju. Prema njihovim metodološkim kriterijima, navode dalje, za svaku informaciju s kojom javno izlaze traže provjeru iz tri neovisna izvora te za svaki izvor provode evaluaciju valjanosti tog izvora u usporedbi s drugim dostupnim izvorima.
'Pokušaj objektivnog utvrđivanja poimeničnog popisa svih hrvatskih građana koji su izgubili život u ratu ili se još uvijek vode kao nestali moguć je tek uz korištenje svih dostupnih i višestruko uspoređenih i provjerenih izvora', poručio je Jakovčić putem priopćenja.
Nikada nam nije bio cilj izrada bilo kakvog popisa koji bi služio ostvarivanju nepripadajuće materijalne koristi pripadnicima Srpske vojske Krajine, navode iz Documente, već pokušaj stvaranja poimeničnog popisa svih ljudi koji su prije rata u Hrvatskoj živjeli, odnosno imali prebivalište, a tijekom i zbog rata izgubili život.
'U proteklih dvadeset godina sve zakonodavne inicijative u vezi obeštećenja civilnih žrtava rata bile su nedovoljne, zbog čega su mnoge žrtve, neovisno o njihovoj nacionalnosti, ostale bez odgovarajuće podrške, stoga se Documenta zajedno s Koordinacijom udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, udruženjem Protiv zaborava i ostalim organizacijama koje okupljaju obitelji civilnih stradalnika zalaže za hitno donošenje nacionalnog programa i posebnog zakona', navodi se u priopćenju.
Civilno stradanje u našem društvu, smatraju, treba biti prepoznato i kompenzirano. 'Civili nisu akteri rata, njih je sukob zatekao i oni trpe posljedice. Civili neovisno o tome na kojoj su se strani rata zatekli nikako ne mogu biti agresori', zaključuju iz Documente.
