Schmidta je za novog visokog predstavnika potkraj svibnja imenovao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) uz najavu kako će o toj odluci biti informiran glavni tajnik Ujedinjenih naroda. To zapravo znači kako se o potvrdi imenovanja Schmidta, koji bi na novu dužnost trebao stupiti 1. kolovoza, neće niti raspravljati na Vijeću sigurnosti UN jer bi Rusija koja već godinama traži zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) mogla posegnuti za vetom.

Dodik je u srijedu i od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na sastanku u Beogradu tražio potporu za svoju nakanu da praktično bojkotira Schmidta, no nije ju izrijekom dobio. Vučić je najavio kako će sa Schmidtom svakako razgovarati, ali će iskazati protivljenje mogućoj uporabi ovlasti koje visokom predstavniku omogućuju smjene dužnosnika izabranih u BiH kao i nametanja odluka i zakona.

Na konferenciji za novinstvo u Istočnom Sarajevu Dodik je ustvrdio kako je nužno da se o svemu ipak očituje Vijeće sigurnosti BiH, no što god bude u konačnici ne vjeruje da će ubuduće međunarodna zajednica značajnije intervenirati u BiH. Smatra i kako bi se Srbija, kao i Hrvatska, trebala značajnije angažirati u kapacitetu država-potpisnica Daytonskog sporazuma.

"Danas se ne zna ni tko je visoki predstavnik. PIC tvrdi da je imenovao Schmidta, a tu je još uvijek (Valetin) Inzko", kazao je Dodik koji tvrdi da je dolazak Schmidta jedino u interesu Bošnjaka.

Ocijenio je kako se stanje u BiH "usložnjava" te da su svi bitni procesi u zastoju, uključujući i pregovore o izmjenama izbornog zakona jer se Bošnjaci i Hrvati ne mogu dogovoriti.

Kazao je kako ne vjeruje da će dogovor biti postignut unutar parlamentarne radne skupine koja je za to zadužena pa je stoga potrebno da sve riješe ključni političari u izravnom dijalogu.

"Nužan je politički dogovor o rješenjima na najvišoj razini i ja sam spreman u tome sudjelovati", poručio je Dodik.