Njemačka i Velika Britanija poslali su u petak poruku Rusiji da će se Ukrajina moći nastaviti boriti zahvaljujući zapadnoj pomoći, iako SAD nastavlja s politikom pregovora s Moskvom
Te su europske zemlje prvi puta predsjedale sastankom tzv. Ramstein skupine sastavljene od 50-ak zemalja koje vojno pomažu Ukrajini. Po njima, ruski predsjednik ne pokazuje znakove da je spreman za mir.
Predsjedanje sastankom u sjedištu NATO-a u Bruxellesu je SAD ustupio Britaniji i Njemačkoj koje su najavile dodatnu vojnu pomoć saveznika Ukrajini u iznosu od 21 milijarde eura.
Istovremeno se u Rusiji nalazi Steve Witkoff, posebni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa, koji bi se mogao sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom.
"S obzirom da se agresija Rusije na Ukrajinu nastavlja, moramo prihvatiti da je mir u Ukrajini izgleda nedostižan u bližoj budućnosti", rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius.
I Pistorius i britanski ministar obrane John Healey nastoje uvjeriti Ukrajinu da će zapadna vojna pomoć potrajati.
"Pobrinut ćemo se da Ukrajina i dalje ima koristi od naše zajedničke vojne pomoći. Rusija mora shvatiti da je Ukrajina sposobna nastaviti s borbom, mi ćemo je potpomagaati (...) Ukrajina može na nas računati", rekao je Pistorius.
Healey je 2025. opisao kao ključnu godinu u ukrajinskoj borbi protiv ruske invazije. "Sada smo u ključnom trenutku rata i Ukrajini poručujemo: stojimo uz vas u ovoj borbi i stajat ćemo uz vas u miru", rekao je britanski ministar.
Američki ministar obrane Pete Heghseth je prisustvovao sastanku virtualno.
"Najvažnije je da sudjeluje na sastanku", rekao je Pistorius, priznavši da nije jasno u kojem će smjeru ići američko sudjelovanje i potpora.
Videovezom se sastanku pridružio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinska obrambena kontaktna skupina, uspostavljena tijekom administracije Joea Bidena, koordinira vojnu pomoć Ukrajini.
Trumpova administracija se odmakla od te skupine i vrši pritisak na obje strane kako bi se dogovorio prekid vatre i okončala izolacija Moskve.
Njemačka je na sastanku obećala pomoć koja uključuje obrambeni sustav IRIS-T s oko 300 projektila, a Britanija će zajedno s Norveškom financirati radarske sustave, protutenkovske mine i stotine tisuća dronova.
IRIS-T se koristi za zaštitu naseljenih područja, zgrada i postrojenja. Može se upotrijebiti u borbi protiv dronova, zrakoplova, helikoptera i krstarećih projektila, na udaljenosti do 40 kilometara i na visini do 20 kilometara. S obzirom na svoju visoku preciznost presretanja, dosad je igrao ključnu ulogu u ukrajinskoj strategiji protuzračne obrane.