Riječ je o malom broju ako u obzir uzmemo činjenicu da se u Hrvatskoj godišnje sklopi oko 19 tisuća brakova, od toga otprilike polovica se sklopi kao sakrament ženidbe pri Katoličkoj crkvi. Statistike govore i kako gotovo jedna trećina sklopljenih brakova završava razvodom kojih je u Hrvatskoj godišnje oko šest tisuća. Iako u javnosti vlada fama oko tzv. crkvenog razvoda jer se o njima piše uglavnom kada je neka poznata osoba u pitanju, kao što je sada slučaj s pjevačicom Ninom Badrić, pogrešna je pretpostavka da oni lakše dolaze do proglašenja ništavnosti ženidbe.

Naime, Marku Perkoviću Thompsonu trebale su godine da se crkveno razvede od Danijele Martinović i to mu je uspjelo tek iz drugog pokušaja. U slučaju Nine Badrić, proces je trajao četiri godine.

No, crkveno proglašenje ništavnosti ženidbe treba razlikovati od civilnog razvoda braka. 'Sve sklopljene ženidbe nisu i valjane. Ima nekih crkvenih ženidbi koje su, gledano izvana, posve valjano sklopljene, a ipak nisu valjane. Takvih je vrlo malo', piše na stranicama Međubiskupijskog suda u Zagrebu. A osim onog u Zagrebu, u Hrvatskoj djeluju još sudovi u Đakovu, Splitu te Rijeci.

Pojam crkveni razvod nikada nećete čuti od bilo kojeg svećenika. Naime, prema Zakoniku kanonskog prava, ako do toga dođe, riječ je zapravo o postupku koji sam sakrament ženidbe proglašava nevažećim. 'U kanonskom uređenju Katoličke crkve nema 'poništenja' ni 'rastave' ženidbe.

Kod rastave ženidbenih drugova riječ je o običnoj rastavi koja sa sobom ne donosi razrješenje ženidbene veze, nego samo privremenu obustavu ili konačni prekid zajedničkoga ženidbenoga života. Postupak rastave ženidbenih drugova uz trajanje ženidbene veze ne daje strankama mogućnost sklapanja nove crkvene ženidbe', piše.

'Ženidba nije samo ugovor, nego među krštenima ima novu dimenziju koju može shvatiti samo onaj tko vjeruje: ženidba je i sakrament', naglašeno je.

Kakav je postupak?

Ako supružnici zaključe kako bi željeli krenuti u ovaj mukotrpan proces koji kao i na pravom sudu uključuje dokazne materijale, fotografije, liječničke potvrde, iskaze svjedoka, prvi korak je obavljanje savjetodavnog razgovora sa župnikom, crkvenim pravnikom ili pak u obiteljskom savjetovalištu kako u cijelu priču ne bi ulazili ako nema pravnog temelja. Bračnim drugovima savjetuje se da niti ne dolaze na Sud ako to nisu napravili. 

'Nakon ispunjenja pretpostavki, stranke mogu zatražiti termin za urudžbiranje tužbe. Telefonski dogovori za urudžbiranje tužbe isključivo ponedjeljkom i četvrtkom od 11.00 do 13.00 sati', stoji na stranicama Međubiskupijskog suda u Zagrebu.

Što treba sadržavati tužba

Zahtjevu za pokretanje parnice treba prethoditi i civilni razvod braka. Tako tužbi na crkvenom sudu treba priložiti i presudu brakorazvodne parnice, krsne listove, zahtjev, vjenčani list, preporuku župnika, dokaze….No, što je najvažnije, zahtjev moraju podnijeti oba ženidbena druga. Ipak, postoji jedna olakotna okolnost 'u slučaju očite ništavnosti'. 'Osim redovitog sudskog postupka, moći će se od sada primijeniti i kraći ženidbeni postupak pred biskupom'. Tada zahtjev može ići do samog Rima. 'Protiv presude biskupa u kratkom postupku moguć je priziv na metropolita ili na Rimsku rotu (Papinski prizivni sud, op.a.)'.

Rastava uz trajanje ženidbene veze?

Ovo je jedna od varijanti tzv. crkvenog razvoda. Naime, Zakonik kanonskoga prava predviđa rastavu uz trajanje ženidbene veze, no u tom slučaju bračnim drugovima nije dozvoljeno novo stupanje u crkveni brak. To se događa kada zbog preljuba ili nasilja u obitelji bračni suživot postaje nemoguć, što ne znači automatski da je sakrament ženidbe sklopljen nevaljano.

'Problematika s kojom se mogu susresti obitelji, bračni parovi i pojedinci može biti različita, primjerice: depresija, nerazvijene životne vještine, nizak prag na frustraciju, strahovi, tjeskobe, adolescentske krize, teškoće u donošenju važnih odluka, problemi obitelji gdje su prisutni ovisnost, nasilje, bolest, problemi roditeljstva, komunikacije, gubitak bliskih osoba… Nažalost, u našem mentalitetu često je prisutno mišljenje da se stvari rješavaju same od sebe, da je potrebno šutjeti i trpjeti probleme bez da pokušamo nešto promijeniti, da gurajući ih pod tepih i ignorirajući nekom čarolijom nestanu', piše na stranicama Međubiskupijskog suda uz napomenu da su usluge savjetovališta besplatne, a diskrecija zajamčena.

Popis Savjetovališta možete pogledati ovdje.