Brojni hrvatski mediji prenijeli su ovih dana dramatičnu vijest da će proljeće u Hrvatskoj biti najkišovitije u povijesti, da nam ponovno prijete katastrofalne poplave te da će vrijeme biti prohladno s temperaturama ispod prosjeka
Ovakva sezonska prognoza temelji se na medijskoj interpretaciji karata koje je objavila američka privatna meteorološka kompanija Accuweather.
Prema njoj povećanoj opasnosti od poplava navodno će u drugom dijelu proljeća doprinijeti topljenje velikih količina snijega na Dinaridima i Karpatima.
Bit će i malo sušnije i malo toplije
No baš kao i pred zimu kada su neki najavljivali veliko smrzavanje, a Državni hidrometeorološki zavod temperature više od prosjeka, sezonska prognoza naših meteorologa ponovno govori suprotno – temperature će biti prosječne ili malo iznad, a oborine prosječne ili malo ispod.
Naša meteorologinja dr. sc. Nataša Strelec Mahović kaže da je DHMZ upravo dovršio tromjesečnu prognozu koju će tijekom dana objaviti na svojim stranicama.
'Najave koje su se pojavile da nas u sljedećem tromjesečju na području Balkana i Hrvatske očekuju poplave ne slažu se sa sezonskom prognozom koju je ovih dana napravio zavod', rekla je za tportal.hr Strelec Mahović.
'Naša prognoza temelji se na izračunima Europskog centra za srednjoročnu prognozu, Engleske meteorološke službe koja također izrađuje sezonske prognoze za Europu te na materijalima Japanske meteorološke službe. Mi dakle koristimo više izvora, a ne samo jedan kao Accuweather', naglasila je meteorologinja.
Za ožujak, travanj i svibanj i europski i britanski model za sljedeća tri mjeseca daju umjerenu vjerojatnost da će temperatura biti malo viša od prosjeka - između 40 i 60 posto.
'Što se oborina tiče, nijedan model ne daje nikakav signal za bilo koju vrstu ekstrema – ni na pozitivnu niti na negativnu stranu. To znači da bi oborina trebalo biti u granicama prosjeka. Postoji samo mali signal u negativnom smjeru što znači da bi oborina moglo biti manje od prosjeka. Ta je vjerojatnost umjerena, oko 40 posto. Takav signal ima područje Hrvatske, Jadrana, Italije, ali i veći dio Europe. Signal za malo veću oborinu javlja se samo za južni dio Sredozemlja, Genovski zaljev, dio Turske i Španjolske. No čak i ondje je vjerojatnost za natprosječne oborine mala, tek oko 20 posto', objasnila je Strelec Mahović.
Naša meteorologinja podsjeća da sezonska prognoza nije prognoza vremena iz dana u dan, već da daje osnovne naznake vremena, klimatologiju razdoblja, odnosno neko srednje stanje vremena u tri mjeseca.
'To znači da se mogu pojaviti razdoblja u kojima će nekoliko dana biti jako hladno, kao i razdoblja kada će biti puno oborina. Sezonska prognoza će to usrednjiti', naglasila je.
I zimu smo dobro najavili
Strelec Mahović podsjetila je da se njihova prognoza za ovu zimu obistinila:
'Sjećate se da su izašle najave da će to biti najhladnija zima. No mi smo potom objavili da će biti malo toplija od prosjeka uz uobičajene oborine ili tek malo veće od prosječnih. Ako sada pogledamo ta tri mjeseca unazad, budući da to razdoblje upravo sada završava, vidimo da je bilo onako kako smo najavili. Bilo je malo toplije od prosjeka, ne puno nego kako je prognoza predviđala, možda koji stupanj odstupanja u pozitivnom smjeru. Isto tako oborina je bilo malo više nego što je uobičajeno. Nije bilo ni ekstremnih snjegova koji su najavljivani niti velikih smrzavanja. Bile su dvije situacije s malo više snijega, no one su uobičajene za zimu.'
