Tekst prijedloga Haaškog tužiteljstva ove dopunjene optužnice ICTY je objavio još 23. rujna prošle godine, ali ju je Sudsko vijeće III pod predsjedanjem suca Iaina Bonomyja odobrilo tek danas i to ne u potpunosti, jer su izuzeti 'oni incidenti za koje ne postoji dovoljna potpora u dokazima'.
Riječ je o trima navodnim incidentima koji su uključivali ubijanje a koje je tužiteljstvo željelo dodati točkama 3, 4. 5 i 6 dopunjene optužnice.

Dopunjena optužnica i dalje tereti Karadžića za najteža djela, uključujući genocid, progon, ubijanje i druge zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata u BiH, ali na manjem području jer je broj općina na koje se odnosi optužnica smanjen s 41 na 27, piše Hina.

Optužnica počinjena djela stavlja u okvir udruženog zločinačkog pothvata u kojem su, radi uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata s područja BiH pod kontrolom Srba, sudjelovali i drugi najviši dužnosnici Srbije i Republike Srpske, dopunjena je novim činjenicama, a njezinim restrukturiranjem bolje su prikazane pojedinačne optužbe i usklađena je s važećom pravnom praksom Haškog suda.

Optužnica i dalje ima 11 točaka, ali one nisu iste. Izbačene su dvije točke prijašnje optužnice, o suučesništvu u genocidu i teškim kršenjima Ženevske konvencije, dodane su nove dvije, a postojeće optužbe su restrukturirane.
Za razliku od prve optužnice koja je sadržavala samo jednu točku za genocid, u ovoj optužnici Karadžića se tereti po dvije točke za genocid - prvoj za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima na području 10 općina - Višegradu, Prijedoru, Bratuncu, Foči, Brčkom, Ključu, Kotor Varošu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku tijekom 1992. a u drugoj za genocid u Srebrenici počinjen u srpnju 1995. godine.

Karadžića se i dalje tereti za višegodišnji teror nad Sarajevom, a ostale su i optužbe za korištenje pripadnika mirovnih snaga kao talaca.
Sudsko vijeće u odluci je Tužiteljstvu naložilo da novu optužnicu preda sudu do srijede u podne.