Damir Fintić je dvaput novčano kažnjen na temelju kaznene prijave negdašnjega vukovarskog gradonačelnika Vladimira Štengla zbog klevete i uvrjede, ali kako nije platio kazne, mora ići u zatvor dvaput po 20 dana. Zbog komentara protiv Štengla, koje su prije četiri i pol godine na njegovu blogu postavili anonimni autori, kažnjen je i s četiri mjeseca zatvora uvjetno.

Iako nisu sudjelovali u navedenim postupcima, jer se kazneni progon za klevetu ne poduzima po službenoj dužnosti, već se pokreće privatnom tužbom, u državnom odvjetništvu su se odlučili umiješati nakon napisa u medijima da će Fintić od 27. listopada biti prvi osuđenik koji će zatvorskom kaznom služiti kaznu zbog klevete počinjene na internetu te da takav slučaj nije zabilježen u europskim zemljama.

Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru je stoga pribavilo sudski spis i "centrali" u Zagrebu predložilo podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv pravomoćne presude jer je njome, po ocjeni vukovarskog odvjetništva, povrijeđen kazneni zakon.

U DORH-u su utvrdili da je prijedlog osnovan pa su pred Vrhovnim sudom podignuli takav zahtjev te predložili da se do odluke o njemu odgodi izvršenje navedene presude.

U DORH-u kažu kako iz navedene sudske odluke proizlazi da je osuđenik kazneno djelo počinio 2005. dok je vrijedio kazneni zakon za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do godine dana. No izmjenama zakona iz 2006. za navedeno kazneno djelo propisana je samo novčana kazna te je određeno da se u slučaju neplaćanja kazne sudskom odlukom kaznu prisilno naplaćuje porezna uprava.

Ako se novčana kazna ni tako ne uspije naplatiti, sud će ju zamijeniti radom za opće dobro na slobodi, tako da će jedan dnevni dohodak zamijeniti jednim danom takva rada, uz dodatak da takav rad ne može biti dulji od 60 dana.

Stoga u DORH-u zaključuju da je na Fintićevu štetu povrijeđen kazneni zakon jer su primijenjene odredbe koje se ne mogu primijeniti, a odlukom o zatvorskoj kazni sud je prekoračio zakonsku ovlast.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti izvanredni je pravni lijek protiv pravomoćnih presuda koji stoji na raspolaganju glavnom državnom odvjetniku, a može se podignuti protiv sudskih odluka donesenih u postupku kojima se krše temeljna ljudska prava i slobode zajamčene ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom.

Utvrdi li vrhovni sud da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan, može preinačiti pravomoćnu odluku ili ju ukinuti u cijelosti ili djelomično.