Da budem pomalo ironičan: i ranije ankete su previđale baš šest zastupnika SDP-u, ali jednog manje za HDZ odnosno jednog više Laburistima. Ova anketa, dakle, konstatira stanovito prelijevanje glasova s krajnje ljevice na krajnju desnicu. Točno je da bismo smatrali uspjehom ukoliko naša koalicija osvoji polovicu mandata. Tada bih bio zadovoljan i zbog potvrde koalicijskog karaktera liste jer ne bi bili izabrani samo kandidati SDP-a, nego i barem jedan kandidat koalicijskih partnera.

S druge strane, ispravan je dojam kako HDZ, a naročito neki kolege s njihove liste, nastoje nametnuti javnosti stajalište da se 14. travnja održava referendum o aktualnoj vlasti. Mi dosljedno vodimo kampanju povezujući je s ulogom Europskog parlamenta i otvorenog pitanja kvalitete predstavljanja Hrvatske u tom vrlo važnom tijelu. Europski parlament će donositi otprilike polovicu zakonodavstva koja će se neposredno primjenjivati u Hrvatskoj. Mi na skupovima predstavljamo našu europsku politiku i naše ljude za sudjelovanje u tom procesu. Što se tiče prijevremenog izjašnjavanja o Vladi, HDZ uvijek može pokrenuti referendumsku inicijativu. Međutim za takvo nešto treba imati čist obraz, političku kuražu i kompetentno vodstvo. Sve je to deficitarna roba u ovakvom HDZ-u.

SDP je prilično iznenadio listom na kojoj su javnosti uglavnom nepoznati ljudi, a digla se prašina i zbog uvrštavanja supruge ministra poljoprivrede, unatoč njezinim kvalifikacijama.

Točno je da su priliku dobili i kandidati nešto manje poznati najširoj javnosti. Riječ je o ciljanoj afirmaciji ljudi koji su zahvaljujući svojem stečenom znanju, iskustvu i drugim kvalitetama posve spremni za preuzimanje ove važne javne dužnosti. Dosljedno intenciji vašeg pitanja, možete li ovog trenutka nabrojati poznate ljude na listi laburista ili HDZ-a, ali ispod petog mjesta? Ne možete?! Ni ja nisam dovoljno znao o nekim kolegama na našoj listi, ali u 30 dana kampanje dobro upoznaš ljude. To su osobe koje su zaista zaslužile ulazak na listu. Što npr. reći o kandidatkinji s formalno posljednjeg 12. mjesta? Kolegica Španjol je zamjenica ministra poljoprivrede, već 20 godina radi u Ministarstvu, a trenutno je glasnogovornica jednog odbora za poljoprivredu u Bruxellesu. Ovih dana je primila i francuski orden za doprinos struci. Naša lista je toliko jaka da prvi može biti na 12. mjestu i obrnuto. Lista dobro odražava profil hrvatskog društva u još dvije bitne stvari. Prvo, prema zadnjem popisu stanovništva Hrvatska je prosječno mlada oko 44 godine, baš kao i naši kandidati. Drugo, u Hrvatskoj ima 52 posto žena, a mislim da smo mi jedina lista na kojoj je više žena nego muškaraca.

Smatrate li da je Ingrid Antičević Marinović nepravedno uklonjena s liste?

Da je ovog puta Ingrid na listi, mediji bi se vjerojatno u puno većoj mjeri koncentrirali na njezin engleski nego na teme koje posredujemo ljudima. Za razliku od kolega iz HDZ-a koji pola kampanje posvećuju nama i dnevnoj politici jer je to jedini način da prikriju pravi profil svoje stranke i rastuće tenzije unutar nje, mi govorimo o meritumu stvari. Ako smo npr. u Dubrovniku, naglašavamo da je Dubrovnik nešto najvrednije po čemu se prepoznaje ne samo Hrvatska, nego i europska civilizacija. U Šibeniku naglašavamo kako je riječ o gradu koji se opskrbljivao strujom iz prve hidroelektrane u Europi. Tražimo spone između lokalne zajednice i europskih tema. Inače, engleski kolegice Antičević Marinović je kvalitetniji nego što je ona u tom nesretnom nastupu uspjela demonstrirati.

Na nedavnom sučeljavanju s protukandidatima složili ste se da su stranke i mediji propustili šansu educirati i zainteresirati birače za ove izbore. Snosi li i SDP dio odgovornosti za to?

Vjerojatno je svaka stranka mogla napraviti više. SDP je podržao datumsko odvajanje izbora za Europski parlament i lokalnih izbora, tako da se u istoj kampanji ne brka saniranje rupa na asfaltu sa saniranjem Europske monetarne unije. Generalno govoreći, ako netko nakon dvadesetak godina naglašavanja važnosti EU za nas i desetak godina intenzivnog pregovaranja još uvijek nije shvatio o čemu se radi, neće naučiti ni sada, ma koliko trajala kampanja. Mediji su, uz rijetke izuzetke, dali svoj doprinos trivijalizaciji ovih izbora, često nadmašujući bizarne poteze dobrog dijela kandidata.

Kojom biste porukom sada motivirali birače da izađu na izbore u nedjelju?

Pitanje odaziva je opravdano jedno od središnjih pitanja ovih izbora, ali se i time manipulira, tvrdeći da nizak odaziv odgovara SDP-u. Nisam siguran da je to točno. Volio bih da ljudi izađu na ove izbore, ako ništa drugo, a ono da barem pokažu svijest o važnosti povijesnog procesa kojeg zaključujemo birajući prve hrvatske zastupnike u EP. Ovo je prvi put nakon 30-ak godina da jedna zemlja sama ulazi u EU. To je uspjelo Grčkoj 1981, premda je ušla bez pozitivnog avisa kada je počela pregovore koncem sedamdesetih. Progledali su joj kroz prste jer je predsjednik Pompidou smatrao da moraju primiti u EU i jednu pravoslavnu zemlju s, tada, dominantno komunističkog Balkana. Za razliku od tog slučaja, Hrvatska ulazi u EU spremna. Ali problem je u tome što ulazimo u jeku gadne krize, kada građani posvuda u Europi, pa i u Hrvatskoj, političarima i strankama u pravilu govore 'ne'. Ipak, volio bih da pristojnim odazivom verificiramo tvrdu činjenicu da Hrvatska ulazi u EU kao najspremnija država u povijesti proširenja.

Čini se da desnica uspijeva mobilizirati svoje birače, sada na pitanju ćirilice. Bivšeg predsjednika Mesića pritom zabrinjava 'lakomisleno podcjenjivanje' opasnosti što se krije u porukama netolerancije i pozivima na kršenje Ustava i zakona. Kako tumačite takvu ocjenu?

Bivši predsjednik Mesić je iznio političku procjenu na temelju iskustva stečenog u borbi sa sličnim političkim mentalitetom otprije desetak godina u ambijentu koji, srećom, nije više isti. Ja događaj vidim nešto drugačije. Taj skup dobrim dijelom nije potvrdio ambicije organizatora. Svima njima koji su došli na središnji zagrebački trg da pokažu netrpeljivost s političkim profilom Vlade, Zagreb je potpuno okrenuo leđa. Nasuprot tome, na ad hoc skupu povodom oslobađanja generala nije trebalo nikoga motivirati da dođe. Ovo je, s druge strane, bio skup najavljivan tjednima, organiziran se puno predumišljaja. Držim da je znatno više izražavao aktualne političke frustracije interesnih skupina, a manje frustracije iz prošlosti. Ne smeta njima toliko ćirilica, čini se da dobar dio protagonista teško komunicira i na latinici. Reformski orijentirana vlast zakonito proizvodi otpore jer izistira na provođenju zakona! Mislim da je skup dizajniran kao preventiva jer oni koji stoje iza njega nastoje spriječiti daljnji reformski hod Hrvatske, a pogotovo očekivano ubrzanje nakon ulaska u EU. Jasno je da institucije pravne države puno lakše funkcioniraju u EU nego izvan nje. Ovo je labuđi pjev jednog pseudopolitičkog djelovanja koji je politički poražen prije dvije godine, ali će se taj senzibilitet osjećati još neko vrijeme.

S kolegicom Macovei imao sam prave duele kada sam, kao posebni koordinator OESS-ove promatračke misije na parlamentarnim izborima u Moldaviji 2010. godine, osam sati s njom oštro polemizirao kako bih usuglasio zajedničku ocjenu međunarodne zajednice. Njezina ocjena tih izbora bila je na početku pregovora poprilično drugačija od moje, od predstavnika Vijeća Europe i ODIHR-a. Kao šefica izaslanstva Europskog parlamenta, sastavljenog gotovo isključivo od Rumunja, nastupala je vrlo nacionalno, da ne kažem, nacionalistički. Umjesto razmatranja relevantnih činjenica i poštujući standardizirane procedure, odlučila je ignorirati ama baš sve propuste aktualne vlade. Brzo je postalo jasno da njoj nije do objektivne ocjene izbora, nego isključivo do promocije stranačkih i nacionalnih interesa. Mislim da je greška kad se na takve misije šalju izaslanstva sastavljena od promatrača etnički srodnih s biračima. Naravno, ne vjerujem da se taj slučaj može neposredno povezati s onim što je zahtijevala za Hrvatsku, ali sigurno nije bila principijelna. Može se na puno načina dokazati kako je Hrvatska danas kudikamo spremnija za EU nego što je 2007. bila njezina zemlja i zbog koje je razvijena nova generacija kriterija za ulazak u članstvo. Ali treba biti potpuno objektivan, gospođa Macovei je jedna od impresivnijih političkih pojava rumunjske demokracije nakon 1990. Napravila je golem posao u raskrinkavanju veza politike, pravosuđa i kriminala. Međutim, budući da i sama priznaje kako posao nije mogla privesti kraju, to nezadovoljstvo najbolje može odstraniti povratkom tamo odakle je došla i nastavkom borbe protiv korupcije.

Mislite da nema opasnosti da će se Hrvatske institucije 'opustiti' nakon ulaska u EU? Bruxelles upozorava Hrvatsku na politiku nekažnjavanja: male kazne za korupciju, nisku sveukupnu razinu kazni za organizirani kriminal, neznatnu oduzetu i zaplijenjenu imovinu.

Demokracija, pravna država i socijalna dimenzija tržišne ekonomije uvijek se moraju provjeravati i nadograđivati. To vrijedi i za starije demokratske sustave, a kamoli za nas. Npr. švedski socijaldemokrati mi kažu da je jedan od većih problema u tome što sadašnje generacije smatraju da je izuzetna politička i socijalna baština, razvijena posljednjih 50 godina, nešto prirodno, poput tople vode koja lako izlazi iz slavine. Ali netko se ipak morao pobrinuti za tu toplu vodu iz slavine, netko je trebao sve to osmisliti, ne samo tehnički. Kao da nove generacije gube pomalo orijentaciju i motivaciju. Što se nas tiče, nadam se da će se taj osjećaj i praksa koji su nas i doveli do članstva u EU zadržati i u budućnosti. Na kraju krajeva, po mom sudu, članstvo u EU je odlična polica osiguranja u teškim vremenima.

Naveli ste da su vam kolege s Cipra još prije godinu dana najavili da će tamo biti problema. Ako se to znalo tada, vjerojatno se dosta novca i izvuklo na vrijeme. Kako gledate na problem povlaštenih informacija i selektivno spašavanje ušteđevina iz banaka?

Da ne bi bilo zabune, to je informacija koju mi je priopćio jedan ciparski parlamentarac analizirajući prilike u svojoj zemlji. To je mogao reći i bilo koji Grk, malo upućeniji u stanje svoje ekonomije. Čovjek je jasno rekao da financijska vezanost Cipra za kolabiranu Grčku neće Cipru ništa dobro donijeti. Nikozija je obilno kupovala grčke državne obveznice i uspjela napuhati taj balon na pet milijardi eura. On je slutio da će se kolaps grčke ekonomije odraziti i na ciparsku situaciju. Bio je u pravu. U međuvremenu je izabran za visoku dužnost u novoj vladi i morao je napustiti privatan obrt koji mu je dobro išao. Vidio sam ga nedavno na TV-u prilikom izvještavanja o drami na Cipru. Nije imao nimalo sretno lice. To vam je u politici najčešće tako. Ako se želite dokazati, ne možete čekati neka idealna vremena da stupite na scenu. Obično dolazite kada je situacija loša. Da nema razloga za promjenu, ljudi ne bi ni izlazili na izbore i mijenjali staru vlast.

Očekujete li da će afera Offshore Leaks polučiti neke pozitivne rezultate?

Julian Assange je sebe upisao krupnim slovima u povijest jer je razotkrio dobar dio mehanizma kojim se iza kulisa vodi svjetska politika. Sjećam se da sam među tim informacijama došao do nečeg što mi je bilo osobito simpatično – riječ je o bilješci američkog diplomata kada je opisao prvi susret s tada oporbenim prvakom i kasnijim premijerom koji sada ima, u najmanju ruku, problema sa zakonom. Diplomat je obavijestio svoje ministarstvo da taj gospodin toliko očito iskazuje svoje ambicije kao što pokazuje svoj Rolex na ruci. Indikativan je, dakle, način na koji, u ovom slučaju, jedan američki diplomat formira stav. Ovo što je sada procurilo kao Offshore Leaks ne bih podcijenio. Dosada su nezaustavljivo iscurile kojekakve mutne stvari iz svijeta vanjske politike, a sada je došao red na još gore prljavštine iz skrivenog svijeta bankarstva i financijskih transakcija. Nemojmo zaboraviti kako je aktualna megakriza tu i rođena.

Mislite da će u Hrvatskoj istrage ići do kraja?

Sasvim je sigurno da je teško zaustaviti procese u društvu koji su pokrenuti istragama. Visoka očekivanja javnosti su legitimizirana. Upravo smo neki dan na Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav izglasali kaznu SDP-u koja je posljedica nepridržavanja propisa, jer ako i na taj način ne šaljete jasnu političku poruku da zakon vrijedi za sve, ne možete uvjerljivo govoriti da imate zrelo demokratsko društvo. Dakle, iako su i novinari često samo posrednici u obračunu različitih interesnih skupina, u ovom je slučaju riječ o osobito vrijednim podacima. Ovom poklonjenom konju ne treba gledati u zube. Baš zato što su pokvareni.

Nisu iste okolnosti, ali možete li usporediti aktualnu Vladu s onom Račanovom, koja je 12 mjeseci uzastopce držala gospodarski rast veći od šest posto?

Ne mogu biti potpuno objektivan, jer sam bio mlađi 13 godina, s posve riđom bradom i kosom bez ijedne sijede. Naravno, dobar dio tog tzv. optimizma sjećanja počiva na jednoj vrsti entuzijazma koji čovjek ne može obnavljati tako lako. Okolnosti su uistinu bile drugačije. EU je bila u naponu snage, a euro mlada i jaka valuta. Zatekli smo velik pad od pet posto jer se nakon HDZ-a uvijek zateknu samo ruševine, tisuće državnih tvrtki koje su egzistirale samo na papiru, a vukle su javni novac. To je bilo vrijeme stečaja, čišćenja državnog portfelja. Jaka Europa nas je politički sjajno dočekala: lord Robertson, generalni tajnik NATO-a, opisao je političku prekretnicu u Hrvatskoj kao najvažniju vijest za svijet na početku 21. stoljeća. To je bilo vrijeme kada se nelikvidnost u državi mogla izbrisati zahvaljujući povoljnim kreditima, ljudi su stekli povjerenje u institucije, a ekonomija je prodisala. Bilo je i dovoljno strane akumulacije za projekte poput autocesta, obnovu i infrastrukturne radove. Otvorili smo se svijetu, Europi i susjedima. Europa je sada u krizi, stalno je otvoreno pitanje pod kojim uvjetima možete dobiti tuđi novac kada je domaći nestao. Pokazalo se točnim predviđanje da razvoj demokracije u pravilu izaziva fragmentaciju društva. Autoritarna društva prisiljavaju na jedinstvo, a demokracija stimulira iskazivanje različitosti. Sada kada je hrvatsko društvo, srećom, dovoljno zrelo ne moramo svi misliti ni isto ni slično, i otpori su artikuliraniji. Da biste danas proveli određenu politiku, pored ovoliko protagonista, medija, portala, sukobljenih interesa, morate biti daleko vještiji nego što ste morali biti kao političar prije 15 godina. Ali, ako bih morao birati, radije bih živio u jednom razvijenijem demokratskom društvu sa svim njegovim slabostima nego u društvu na prijelazu iz autoritarnog u demokratsko.