Da sve ne stoji na mrtvom slovu te da nije riječ o tek još jednom vapourwareu o kojem se puno priča, a na kojem se malo radi, posljednjih su godinu dana zorno dokazali i domaći operateri. Nedavno su otpočele i prve otvorene probe LTE-a - Hrvatski Telekom svojim je korisnicima omogućio probno korištenje LTE-a, a 24sata TV, televizijski news portal i produkcijska kuća, postao je prvi testni korisnik Vipove implementacije LTE-a.

Stoga smo zaključili kako je pravo vrijeme da o LTE-u popričamo s osobom od koje za bilo kakva pitanja o LTE-u i mobilnim tehnologijama budućnosti vjerojatno nema bolje i kompetentnije – doktorom Harrijem Holmom, autorom niza knjiga o WCDMA i LTE tehnologijama, šefom radijskih tehnologija u Nokia Siemens Networksu te jednim od najvećih LTE evanđelista.

Zašto su mobilne tehnologije dobre za krajnje korisnike i modernu civilizaciju općenito? Je li prelazak na bežične tehnologije doista krajnji i nužan korak u evoluciji mreža i komunikacija?

Mobilne mreže poboljšavaju kvalitetu života, olakšavajući i ubrzavajući korisnicima međuljudsku komunikaciju, brz pristup društvenim servisima i sadržajima. Prema nedavno provedenim studijama, zemlje koje investiraju u ICT infrastrukturu, aplikacije i usluge te promoviraju radne kvalifikacije u ICT sektoru bolje se nose s efektima globalne recesije i imaju veći društveno-ekonomski rast.

Možemo li i kada očekivati da mobilne (bežične) mreže u potpunosti zamijene fiksne (žičane)?

Bežične mreže su u stanju pružiti još puno kapaciteta - i do 1000 puta više od aktualnih 3G mreža - korištenjem efikasnijih, višeantenskih shema odašiljanja, većeg broja manjih baznih stanica i proširivanjem radijskog spektra. Međutim, fiksne će mreže i dalje biti potrebne zbog velikog porasta podatkovnog prometa, za  infrastrukturu, odnosno backhauling (vezu između mrežne okosnice i njezinih ogranaka).

Hoćemo li zbog razvoja mobilnog broadbanda u nekom trenutku ostati s thin clientima, odnosno 'glupim' terminalima, kako aktualni trendovi sugeriraju (npr. Google Chromebook)?

Streaming i drugi oblici centralizirane dostave sadržaja doista jesu u stalnom porastu, ali nešto 'inteligencije' će u mobilnim terminalima morati ostati još godinama. Thin clienti možda jesu dugoročni cilj razvoja mobilnog telefona, ali postoji jedna prepreka vrlo bitna za iskustvo korisnika: latencija. Čak niti LTE neće moći ponuditi dovoljno niske latencije za željeni korisnički doživljaj, a i potražnja za bandwidthom bi lako mogla nadrasti mogućnosti LTE-a.

Čini se da topologije mobilnih mreža (i mreža općenito) u posljednje vrijeme evoluiraju prema sve ravnijim i homogenijim strukturama. Što to za mreže znači i vidite li to kao dobru ili lošu stvar?

Ravne topologije su popularne, pogotovo kod malih ćelija, ali postoje i tehnologije koje mogu donijeti značajne napretke, a oslanjaju se na centraliziran nadzor (poput koordiniranog odašiljanja iz više točaka, višesistemskog balansiranja opterećenja i koordinacije interferencije). Oba će pristupa igrati važnu ulogu u evoluciji mobilnih mreža - i distribuirani i centralizirani.

Nekoliko sažetih riječi o LTE-u? Koje su njegove prednosti i razlike u odnosu na trenutne mobilne platforme?

LTE koristi širi spektralni pojas (20 MHz) i nudi veće brzine prijenosa i kapacitete, uz manju cijenu po bitu. LTE također odlikuju manje latencije i poboljšane performanse za krajnjeg korisnika. Njegova je implementacija lakša, zahvaljujući ravnoj topologiji i algoritmima samoorganizacije. Konačno, LTE otvara put korištenju novih dijelova radijskog spektra, npr. 800 MHz i 2600 MHz.

Harri Holma u Hrvatskoj: U ožujku dr. Holma je održao predavanje o razvoju LTE tehnologije na Fakultetu elektrotehnike i računarstva

Zašto se o LTE-u govori kao o 3.9G tehnologiji i što bi 'prave' 4G mobilne mreže trebale biti?

Izvorno se oznaka 4G odnosila na LTE-Advanced tehnologije kapaciteta 1 Gbps. Danas se 4G mrežama nazivaju LTE Release 8 mreže, a katkad i HSPA+ mreže. Vjerojatno bi bilo bolje koristiti nazive tehnologija (HSPA+, LTE, LTE-Advanced) umjesto oznaka 3G i 4G, da se izbjegne zbrka.

Koje je trenutno stanje razvoja LTE-a u svijetu? Koliko zemalja ga već koristi, a koliko radi na njegovoj implementaciji? Kolika se penetracija LTE-a očekuje u narednim godinama?

U svijetu je trenutno otprilike 20 komercijalnih LTE mreža, od kojih devet temeljenih na tehnologiji Nokia Siemens Networksa. Sveukupno, NSN ima 37 komercijalnih LTE referenci. Prema podacima GSA (Global mobile Suppliers Association - udruga dobavljača GSM/EDGE, WCDMA-HSPA i LTE, op. a.), 140 operatera u 56 zemalja se obvezalo na implementaciju LTE-a, a ukupno 200 operatera trenutno ulaže u LTE. LTE je, bez imalo sumnje, najbrže rastuća bežična tehnologija.

Čini se da se razvoj LTE terminalske opreme (mobitela, tableta, modema itd.) i usluga poprilično kasni za razvojem LTE infrastrukture, i to na više načina. Je li doista tako i kad možemo očekivati neku značajniju promjenu?

Broj za LTE osposobljenih uređaja u ožujku ove godine iznosio je 98 USB modema i pametnih telefona. I taj se broj brzo povećava. Trenutno je dostupno preko 2000 HSPA uređaja i to je broj na koji se cilja i s LTE-om. Dostupnost uređaja uvijek malo kasni za dostupnošću mobilnih tehnologija zbog razvoja odgovarajućih čipova. Mreže je znatno lakše nadograditi, pogotovo NSN-ove Flexi bazne stanice, koje se sa HSPA mogu prebaciti na LTE običnom softverskom nadogradnjom.

Postoji li neka određena aplikacija LTE-a koju osobno smatrate 'killer appom' ili 'game changerom' u svijetu mobilnih komunikacija?

Najbrži porast na mobilnom i fiksnom internetu bilježi streaming videa, koji trenutno čini 25-30 posto ukupnog internetskog prometa. Upravo to je aplikacija koja će od LTE-a vidjeti najviše koristi, što se iskustva krajnjeg korisnika tiče. Ali postoji još mnogo drugih aplikacija za najrazličitije uređaje, koje će imati koristi od bržeg pristupa internetu. Samo Appleov App Store, primjerice, sadrži gotovo 500.000 različitih aplikacija.

Možete li nam ukratko ocrtati predviđeni raspored razvoja i implementacije LTE-a u Europi? Koliko će dugo potrajati dok nam LTE, kao krajnjim korisnicima, ne postane svakodnevica?

LTE mrežna oprema koju proizvodi Nokia Siemens Networks dostupna je već sada i pokriva sve funkcionalnosti i frekvencije koje zahtijeva T-Mobile u Hrvatskoj. T-Mobile u Njemačkoj već nudi komercijalni pristup LTE-u u regijama u kojima nema odgovarajuće fiksne mrežne infrastrukture.

Što nam dolazi nakon LTE-a?

Sljedeća faza zove se LTE-Advanced, a 3GPP je specifikaciju za nju finalizirao u lipnju ove godine. LTE-Advanced će mogućnosti LTE tehnologije odvesti još dalje, u teoriji, do brzina od 1 Gbps. Također će olakšati i izgradnju malih ćelija te pojednostaviti višeantensko odašiljanje. Evolucija ne završava s HSPA i LTE-om - ovo što smo dosad vidjeli tek je početak ere mobilnog broadbanda!

(sponzorirani članak)