Posada Međunarodne svemirske postaje (ISS) prisiljena je smanjiti potrošnju energije nakon što je tijekom vikenda otkazao sustav hlađenja
NASA-ini dužnosnici tvrde da unatoč kvaru životi trojice Amerikanaca i trojice Rusa nisu ugroženi.
Pokrenute su intenzivne pripreme za hitan izlazak u svemir u kojem bi se otklonio kvar.
Bez toplinske kontrole temperatura na sunčanoj strani ISS-a raste do 121 Celzijev stupanj, dok na tamnoj strani pada do -157.
'Moguće je da negdje u središnjem dijelu postaje postoji ugodno mjesto, međutim, potraga za njim neće biti zabavna', objavila je NASA na svojim web stranicama.
Američki mediji javljaju da na ISS-u ne postoji sigurnosni sustav koji bi astronautima pružio zaštitu u slučaju daljnjeg otkazivanja hlađenja.
Nevolje su počele u subotu navečer kada je jedan od dva dijela sustava na amonijak prestao raditi i pokrenuo alarm na cijeloj stanici.
Rashladni uređaji osiguravaju da ne dođe do pregrijavanja elektroničke opreme. Astronauti Douglas Wheelock i Tracy Caldwell Dyson isključili su neke sustave poput GPS-a, konvertera napajanja te nekoliko rutera preko kojih se upravlja različitim uređajima. Isključena su i dva od ukupno četiri žiroskopa koji održavaju stabilnost ISS-a. Jedan od njih kasnije je ponovno pokrenut.
Astronauti su u nedjelju ujutro pokušali osposobiti dvije pumpe za amonijak, no bez uspjeha. Na vanjskoj stani postaje nalaze se dvije rezervne koje bi trebale zamijeniti pokvarene. No za to će trebati obaviti dva prilično zahtjevna izlaska u svemir.
'Najvjerojatnije ćemo u utorak poslati Wheelocka i Caldwell Dyson da zamijene pumpe te dva ili tri dana kasnije ponovno da uspostave protok struje i tekućine', stoji u NASA-inom priopćenju.
Prvi sljedeći let raketoplana za ISS planiran je tek za studeni.
Međunarodna svemirska postaja je istraživačka postaja koja se već godinama gradi u Zemljinoj nižoj orbiti. Radovi su započeli 1998. a trebali bi biti dovršeni 2011. U uporabi će ostati najmanje do 2015. S masom većom od bilo koje prethodne svemirske postaje, ISS je moguće vidjeti golim okom sa Zemlje, a od 2010. je najveći umjetni satelit u Zemljinoj orbiti. Služi kao istraživački laboratorij s mikrogravitacijskim uvjetima u kojima posada izvodi eksperimente s područja biologije, ljudske biologije, fizike, astronomije i meteorologije. Održava se u orbiti na visini od 278 km do 460 km, a kreće se prosječnom brzinom od 27.724 km/h.