Većina hrvatskih ekoloških aktivista uvjerena je kako Hrvatska trpi veliku štetu zbog aktivnosti eko-mafije. Dok jedni smatraju da je njezina moć velika, drugi ističu kako je sam izraz eko-mafija pretežak budući da su pojedinci koji se u Hrvatskoj bogate na ilegalnom deponiranju otpada sitne ribe u odnosu na kapitalce iz takvog prljavog biznisa u Italiji
Oni koji su uvjereni da Hrvatskoj drma moćni ekološko-kriminalni milje, svoj stav argumentiraju činjenicom da država prodaje ogromne količine otpada višemilijunske vrijednosti po niskoj cijeni privatnicima koji isti taj otpad preprodaju za deseterostruko više iznose.
Da takvi kriminalni krugovi imaju snažan utjecaj na državu govori, prema njihovu mišljenju, i izgradnja centara za otpad na kraškom području bogatom pitkom vodom. Upravo takvi potezi odgovornih, smatraju ekološke udruge, nesumnjivo ukazuju na spregu politike i kriminala te podilaženje politike kroz prilagođavanje propisa krupnom kapitalu. Na jedan od takvih slučajeva, a radi se o kaosu u sustavu gospodarenja otpadom, ovih je dana upozorila nevladina udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija, a koliko je sličnih slučajeva nemoguće je sa sigurnošću utvrditi.
'Velika dobit sumnjivim poduzetnicima'
Prema mišljenju udruge Zelena akcija, za nerješavanje kaosa u sustavu gospodarenja otpadom, zbog čega u Hrvatskoj i dalje ima više od 2000 divljih odlagališta kroz koje sumnjivi poduzetnici ostvaruju milijunsku korist, najodgovorniji je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović. Takve ozbiljne optužbe Zelena akcija prisnažuje slučajem jednog od najvećih divljih odlagališta građevinskog i opasnog otpada u Hrvatskoj koje se već više od desetljeća nalazi se u Ježdovečkoj šumi na zapadu Zagreba. Tamo se, prema tvrdnjama ekoloških aktivista, uz znanje Ministarstva okoliša otpad godinama ilegalno zakopava u tlo nakon nezakonitog krčenja šume i eksploatacije šljunka i pijeska.
Problem ilegalnog odlagališta u Ježdovcu samo je vrh sante leda, smatra aktivistica zelena akcije Goga Klarić.
'Na problem ilegalnog odlagališta u Ježdovcu ukazujemo već desetak godina, od kada smo više puta prijavljivali slučaj inspekciji zaštite okoliša, šumarskoj inspekciji, građevinskoj inspekciji, vodopravnoj inspekciji i komunalnom redarstvu, a policiji smo prijavili registarske oznake teretnog vozila iz kojeg je na ovoj lokaciji istovaren otpad. Navedene institucije nisu napravile gotovo ništa na rješavanju problema već su uglavnom prebacivale odgovornost.
Štoviše, od policije smo dobili odgovor kako oni ne mogu locirati ježdovečku šumu, dok je isto tako sramotan odgovor inspekcije zaštite okoliša prije četiri godine bio da inspekcijskim pregledom nije nađen odbačen otpad, iako se na ovoj lokaciji nalazi nekoliko stotina kubika otpada', kazala je aktivistica. Prema njezinom mišljenju, Inspekcija zaštite okoliša kojoj je nadležan ministar Zmajlović taj problem sustavno ignorira na štetu okoliša i zdravlja građana i tako pogoduje i omogućava zaradu pojedincima i tvrtkama koje na ovoj lokaciji ilegalno kopaju šljunak i pijesak te zakopavaju otpad, dodajući kako ministar ima dužnost kreirati sustav zaštite okoliša u kojem se ovakvi slučajevi ne mogu događati.
Opasnost za zdravlje
'Upravo zbog toga se pitamo štiti li ministar Zmajlović interese mafije ili okoliša', kaže Goga Klarić, upozorivši kako se u nagomilanom otpadu nalaze se i opasni materijali poput azbesta ili ambalaže raznih kemikalija i ulja zbog čega su mještani zabrinuti za svoje zdravlje. Naime, prema pojašnjenju aktivista Zelena akcije, opasan sadržaj iz otpada oborinske vode odnose u dublje slojeve zemlje, a velik dio naselja još uvijek nema vodovod, nego se služi bunarima koji se na ovaj način mogu kontaminirati. Valja napomenuti i da je Ježdovec rezervno zagrebačko vodocrpilište te se nalazi na vodonosnom području uzvodno od vodocrpilišta Mala Mlaka
Zbog ozbiljnih optužbi na račun Zmajlovića zatražili smo očitovanje i nadležnog ministarstva Zaštite okoliša i prirode. Resorno ministarstvo očitovalo se priopćenjem u kojem stoji kako je za 'Ježdovec nadležan grad Zagreb koji je za neizvršavanje svojih zakonskih obaveza višekratno kažnjen'. Pored toga, ministarstvo navodi kako je inspekcija zaštite okoliša ministarstva opetovano bila u nadzoru pretprošlog tjedna, nakon čega je komunalno redarstvo grada Zagreba, koje je nadležno za postupanje, dobilo nalog za postupanje sukladno svojim nadležnostima. Stav o optužbama na račun ministra su, pak, izostale iz resornog ministarstva.
'Nedjelovanjem država podržava kriminal'
Zelena akcija dosad je prijavila i brojne druge slučajeve. Primjerice, slučaj Jankomira u kojem je iz ilegalno zakopanog opasnog otpada nastao plin koji je moguće uzrokovao smrt radnika u obližnjoj tvornici 'Portun Ferum' slučaj Borovja u kojem se godinama zakapao opasni otpad u zemlju na kojoj građani danas uzgajaju vrtove čime je ugroženo njihovo zdravlje, slučaj Savica Šanci u kojem su u jezera odbačene bačve opasnog otpada te ugrožavaju zdravlje građana itd. Unatoč svim saznanjima, Ministarstvo okoliša godinama ne poduzima nikakve mjere da bi bilo koji od tih problema riješilo, što otvara prostor sumnjama o odobravanju kriminalnog gospodarenja otpadom, mišljenja su u ekološkoj udruzi, dok Goga Klarić zaključuje kako 'ministar Zmajlović mora prestati svojim nedjelovanjem podržavati kriminal te mora napokon preuzeti odgovornost za ovaj problem i naložiti hitno uklanjanje ilegalnih odlagališta otpada te pokrenuti kaznene mjere protiv onečišćivača.
O postojanju ekomafije i njezine premreženosti s državnim institucijama govorio je i Vjeran Piršić, jedan od najistaknutijih aktivista civilnog društva u Hrvatskoj iz udruge Eko Kvarner. On upozorava kako dosad nitko nije odgovarao zbog ekocida i bogaćenja na račun zagađivanja okoliša.
'Sumnjam da će u skorije vrijeme itko odgovarati zbog ilegalnog bogaćenja na zbrinjavanju otpada. Bio bih vrlo ugodno iznenađen kada bi se to dogodilo. Mnogo sam puta bio svjedok duboke premreženosti s jedne strane ljudi koji trebaju štiti naš okoliš i s druge zagađivača okoliša. Nevjerojatno je kako se oni uspješno štite. Nažalost, nisam siguran da DORH, u kojem ima sjajnih pojedinaca, može riješiti to klupko korupcije i parcijalnih interesa', mišljenja je Piršić.
Dušica Radojčić iz udruge Zelena Istra, pak, smatra kako je termin eko-mafija preteška kategorija. 'Naravno, postoje pojedinci koji zarađuju na ilegalnom zbrinjavanju otpada, no mislim kako oni, srećom, nisu dovoljno moćni da bi ih se uspoređivalo s, primjerice, talijanskom mafijom koja na zbrinjavanju otpada okreće milijarde eura', kazala je Radojčić, dodajući kako se u borbu protiv tih, zasad, sitnih kriminalaca trebaju uključiti sve nadležne državne institucije.
Aleksandra Anić iz Hrvatske udruge za gospodarenjem otpada smatra kako eko-mafija uopće ne postoji u Hrvatskoj, već štoviše, sve nadležne institucije svojim zakonima i postupcima upravo u potpunosti onemogućuju djelovanje eko-kriminalaca te kako u Hrvatskoj postoji bezbroj oglednih primjera zbrinjavanja otpada koje kopiraju i znatno bogatije i ekološki svjesnije europske države.
