Da bi osnažio svoju izjavu, slovenski premijer Borut Pahor ju je izgovorio na engleskom, ali je onda i dodao da ne želi vršiti pritisak na odluku kad će jedna zemlja priznati drugu. Rekao je da je uspjeh ove konferencije što su za istim stolom sjedile vođe država koji se međusobno ne priznaju. On je iznimno oštro, pomalo neočekivano za njegov diskurs, kritizirao i samu Europsku uniju koja je nejedinstvena oko pitanja priznavanja Kosova, ali i oko dinamike i načina proširenja Europske unije. Pahor je tu okrznuo i EU rekavši da ne bi bilo prvi put da Europa možda previdi da se nalazimo na prijelomnoj točki, da se uplaši problema i umakne pred njima te propusti mogućnosti njihova rješavanja. U završnoj deklaraciji je potvrđena predanost europskom putu regije, ali i potreba liberalizacije viznog režima za cijeli zapadni Balkan.

Dogovoreno je da će na ovoj konferenciji biti započet tzv. proces Brdo kojemu je cilj nastavak sastanaka zemalja regije na ministarskoj razini, a koji bi trebali iznjedriti neki veliki zajednički infrastrukturni projekt što bi ga dijelom financirala i Europska unija. Između redaka je provučeno da bi se na toj razini možda i Srbija lakše uključila u proces, a to je nužno jer bez nje nije moguće doći do rješenja na Balkanu. Tadića se u Brdu kod Kranja u subotu često spominjalo i konferencija je sigurno u znatno mjeri bila okrnjena bez njega, ali i bez najavljenih visokih gostiju iz EU-a, od kojih je došao jedino povjerenik za proširenje Štefan Fuele, a i on je zbog pretrpanog rasporeda otišao na pola konferencije. Pahor je spočitnuo Tadiću nedolazak pohvalivši Špiriću riječima da je on bio pod velikim pritiskom da ne dođe na konferenciju, ali je nadvladao zadrške koje neki drugi nisu. Sam Špirić je napustio konferenciju prije nego što je riječ preuzeo premijer Kosova Hashim Taqi.

Hrvatska je ciljeve na ovoj konferenciji ostvarila samom organizacijom zajedničke konferenciju sa Slovenijom koja je simbolički trebala pokazati da su problemi oko blokade pristupih pregovora iza nas. Također je pokazala i svoju konkretnu podršku europskom putu ostalih zemalja jugoistoka Europe poklonivši im prijevode europske Pravne stečevine. Svatko svojim tempom i prema svojim mogućnostima ide prema EU-u, a preko procesa Brdo moguće je lakše rješavanje otvorenih problema. Naglasila je to premijerka Kosor, a i povjerenik za proširenje Štefan Fuele rekavši da je potrebno odvojiti bilateralne sporove od europskog puta.

Što se tiče Srbije, i za nju je bio pripremljen primjerak Pravne stečevine, a kako neslužbeno saznajemo, bit će joj uručen čim to bude moguće. Također saznajemo da će se sastanci trilaterale nastaviti kako je to već prije bilo dogovoreno u Ptuju. Sljedeći je na redu Zagreb. Premijerka Kosor također je dogovorila zajedničku sjednicu Vlade s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem. Na kraju možemo zaključiti da je bitno da se dogovorom pokušava doći do rješenja otvorenih pitanja na Balkanu nakon godina krvavih ratova koji su prethodili.