“Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima”, trebalo je, na prijedlog Zagreba, stajati u konačnom dokumentu predsjednika Slovenije, Hrvatske i šest zemalja zapadnog Balkana.

Neslužbeno se doznaje da se s tom formulacijom nisu usuglasili predstavnici BiH.

Milanović je na konferenciji za medije nakon sastanka rekao da „nekima naprosto smeta samo spominjanje” pojma konstitutivnosti triju naroda, u očitoj aluziji na bošnjačke predstavnike.

"Moj prijedlog prije nekoliko dana, u pripremi ovog sastanka, bio je da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Meni, nama, mnogima se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH, neki, to nisu dali" te je taj prijedlog "odbijen istog trena", kazao je.

Predsjednik se „sa sličnim problemom suočio” i sredinom prošle godine na sastanku na vrhu NATO-a kad se morao „boriti i prijetiti blokadom” zajedničke izjave” kako bi u završni tekst ušao „običan spomen” Daytonskog sporazuma.

„To vam govori u kakvim okolnostima živimo i da se moramo boriti za temeljna prava”, rekao je na konferenciji za medije uz slovenskog predsjednika Boruta Pahora.

Umjesto zajedničke deklaracije usvojeni su zaključci.

Članice Procesa njima su, između ostalog, poručili Europskoj uniji da je njezino proširenje bitno te da je ključno da se ono ubrza. Europski savez pozvan je da pomogne zapadnom Balkanu u nošenju s energetskom i ekonomskom krizom te da se ukine vizni režim.

EU je pozvan i da Bosni i Hercegovini da status kandidata do kraja ove godine.

Užasno je da BiH nema status kandidata

Milanović je na rekao kako u dijelu EU-a, posebno na zapadu saveza, „postoji duboka rezerva” prema europskom putu zapadnog Balkana te da je ona „toliko duboka da se može rezati”.

Zorni pokazatelj toga, smatra hrvatski predsjednik, bila je odluka EU-a u lipnju kad je status kandidata dodijeljen Moldaviji i Ukrajini, ali ne i BiH.

„Ja to smatram moralnim užasom”, rekao je Milanović i ponovio da bi on „da je bio na poziciji hrvatskog predstavnika” u Europskom vijeću uvjetovao status kandidata dvjema zemljama Istočnog partnerstva s dodjeljivanjem statusa i BiH.

Hrvatski predsjednik rekao je da to ponavlja „ne zato da čini zlo Ukrajini, jer joj to neće pomoći” kao ni BiH. „To je simbolično, ali pokazuje određeni odnos, gard, stav”.

„Odjednom Ukrajina može, a BiH ne može. Organizacija koja tako vodi svoju vanjsku i regionalnu politiku nije na pravom putu”, zaključio je Milanović.