Državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić kazao je u petak da su financijske institucije u zemlji stabilne, što pokazuje podatak u udjelu neprihodonosnih kredita od tri posto, a sanacija Sberbanke pokazala je da je mehanizam sanacije kreditnih institucija brz i učinkovit
''Trenutno smo na razini od tri posto kada govorimo o udjelu neprihodonosnih kredita, što je daleko od povijesnog maksimuma koji je bio oko 17 posto dosta godina unatrag. To dovoljno govori o stabilnosti financijskih institucija'', rekao je Zoričić u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditinih institucija.
Kredit postaje neprihodonosan ako postoje naznake da ga dužnik vjerojatno neće otplatiti ili ako dužnik više od 90 dana nije platio ugovorene rate, što se događa kada se poduzeće nađe u financijskim problemima ili kada osoba izgubi posao.
Zoričić je time odgovorio na pitanje HDZ-ova zastupnika Nikole Mažara o sigurnosti kreditnih institucija s obzirom na inflatornu krizu i intervencije Europske unije u cijene energenata.
vezane vijesti
Državni tajnik je naglasio da su se mehanizmi koji su uspostavljeni na razni bankovne unije, a koji se primjenjuju u Hrvatskoj, pokazali učinkovitima, što je pokazao slučaj sanacije Sberbanke koji je brzo okončan.
Predloženim zakonskim izmjenama Hrvatska se usklađuje s uredbama Europske unije, istaknuo je Zoričić.
Prema njima, sve ovlasti glavne skupštine kreditne institucije prestaju s danom otvaranje postupka sanacije, a od tog trenutka te ovlasti u sanaciji izvršavaju Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih agencija.
Nadalje, uvodi se institut predsanacijskog povjerenika kojeg sanacijsko tijelo imenuje prilikom donošenja odluke o odgodi plaćanja, nakon što se utvrdi da institucija propada a prije eventualne sanacije institucije.
Ulaskom u eurozonu, ukidanje odobrenja za rad kreditnih institucija postaje isključivo nadležnost Europske centralne banke, dodao je Zoričić, dok će Hrvatska narodna banka radit na zaprimanju zahtjeva i davanju inicijalnih procjena.
Lalovac: Okidač bi mogli biti nekretninski problemi
Izmjene zakona podržat će SDP, kazao je njihov zastupnik Boris Lalovac, dodavši da Europa od financijske krize 2008. radi na tome da buduće krize, pogotovo one iz sektora bankarstva, imaju što manje posljedice po gospodarstvo.
''Jedinstveni sanacijski pristup na razini cjelokupne EU je dobar za Hrvatsku. Ono što je za građane najvažnije da, ako se saniraju neke financijske institucije u Njemačkoj ili Italiji, nema reperkusija na hrvatski bankarski sektor''.
Međutim, iako su financijske institucije u Hrvatskoj stabilne i dobro posluju, okidač problema mogli bi biti nekretninski problemi koji su prisutni u nekim drugim zemljama, naglasio je Lalovac.
Zastupnik Mosta Zvonimir Troskot također smatra da su predloženi zakoni dobri jer u njima vidi ''ulazak u koštac sa sistemskim rizikom, što je odlika ponašanja najvećih banaka''. Međutim, problematičnim smatra trošenje veliki količine javnog novce na saniranje nekih državnih poduzeća kao što je Hrvatska elektroprivreda.
''Prije nekoliko mjeseci je samo tako 'upumpano' dodatnih 300 milijuna eura u HEP, a ranije prije toga skoro 900 milijuna, pa se raspravljalo o tome je li to državna potpora ili nije. Nitko nije pitao na što se taj novac troši, a kupuju se nekretnine po Istri'', kazao je.
HDZ-ova zastupnica Marijana Balić ustvrdila je da će predložene izmjene zakona unaprijediti sposobnost financijskog sektora da se nosi s budućim financijskim krizama.
''Ove promjene predstavljaju odgovor na prethodne financijske krize koje su pokazale potrebu za efikasnijim alatima za rješavanje problema u propadajućim financijskim institucijama'', rekla je Balić.
