- Prvo želim naglasiti kako je poražavajuća činjenica što je danas deset građana oboljelo od kolorektalnog karcinoma, a šest je umrlo. To se događa svaki dan, a sve zato što ne mijenjamo naš životni stil, naš režim prehrane i što se manje od četvrtine građana odaziva na preventivne preglede. Ovo je tema o kojoj je vrijedno razgovarati, ali je interesantnije pričati o dugu koji se gomila u zdravstvu. Dug se gomila 20 godina, dug nismo mi kreirali. Uzrok duga je nesrazmjer u troškovima liječenja, koji su vrlo veliki, i izdvajanju za zdravstvo koji su tri puta manji od prosjeka EU, rekao je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić komentirajući u Dnevniku HRT-a situaciju kakvo je stanje u bolnicama sa zalihama lijekova i koja je bolnica najugroženija.

Dodao je kako je primarni cilj Vlade je zdravstvena skrb za naše građane. - To se manifestiralo i u ovim vrlo ružnim situacijama pandemije i potresa. Uložili smo enormne napore da svaki građanin dobije odgovarajuću zdravstvenu skrb. Niti jedan pacijent neće ostati bez skrbi. Postoje zalihe lijekove u bolnicama. Siguran sam da ćemo vrlo brzo pronaći način ne bi li zadovoljili veledrogerije u njihovim opravdanim traženjima i da život krene dalje kakav je i dosad bio, rekao je na pitanje hoće li onkološki bolesnici ostati bez lijekova.

Na pitanje koliko će novaca ponuditi veledrogerijama na sutrašnjem sastanku rekao je da to treba pitati ministra Zdravka Marića. - Ovo nije problem koji možemo riješiti mi u ministarstvu zdravstva, ovo je multiresorni problem i zato je sastanak sutra. Doista smo dužni, ali radi objektivnog informiranja javnosti želim istaknuti da dug nije toliki. Dug je puno manji od 6,5 milijardi kuna. Na dan 28. veljače dug je bio 3,7 milijardi kuna i o tome ćemo iznosu razgovarati, rekao je Bašić.

Upitan odakle onda iznos od 6,5 milijardi kuna rekao je da to treba pitati veledrogerije. - Može biti razlika zbog načina obračunavanja duga. Oni vjerojatno računaju od samog trenutka isporuke lijeka, a ne računaju vrijeme koje je normalno predviđeno za plaćanje duga. Tu može biti razlika, rekao je Bašić.

Bolnice redovno ne plaćaju za lijekove i potrošne materijale, trebale bi plaćati u zakonskom roku od 60 dana, a 98 posto bolnica to ne plaća. To je neodrživi model, na koji način to riješiti da se dug ne gomila jer je od prosinca do kraja veljače porastao za 900 milijuna kuna, upitala je Bašića novinarka.

- U potpunosti se slažem. Ovoliki broj bolnica koji ne plaća to je unazad mjesec-dva ili od 1.1.2021. To je rezultat povećanja plaća. Bolnice imaju limit kakav imaju. U većini bolnica osnovni limit nije dovoljan niti za plaće. Negdje ide 98 posto, a negdje 110 posto limita ide za plaće pa je onda pitanje odakle platiti drugo, rekao je Bašić.

Komentirao je i izjavu ministarstva zdravstva Vilija Beroša da je moguće povećanje izdvajanja za zdravstvo iz plaća. - Ta izjava je izvučena iz konteksta. Bilo je hipotetsko pitanje, hipotetski odgovor. O svim mogućim rješenjima ćemo raspravljati i nastojat ćemo da ne opteretimo dodatno građane nego da pronađemo unutarnja financijska sredstva kojima ćemo zadovoljiti potraživanja, rekao je Bašić.