Državni ured za reviziju gleda dva područja, pa je tako Ministarstvo kojem je na čelu Vili Beroš dobilo bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima, no uvjetno kada je u pitanju usklađenost poslovanja.

Zamjera se činjenica da u financijskom planu Ministarstva nema pokazatelja temeljem kojih se računa koliko sredstva isplaćuje HZZO-u. Naime Ministarstvo zdravstva u 2020. imalo je prihode nešto više od pet milijardi kuna, što je 35 posto više nego godinu ranije.

Na što se trošilo?

'Vrijednosno značajniji prihodi za financiranje rashoda poslovanja u ukupnom iznosu od 4.618.405.490,00 kuna namijenjeni su za prijenos proračunskih sredstava HZZO-u za doprinose i premije dopunskog zdravstvenog osiguranja za osiguranike čija se zdravstvena zaštita i navedene premije financiraju iz sredstava državnog proračuna u iznosu od 3.769.214.996,00 kn, prijenos sredstava (32 bolničke zdravstvene ustanove kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala u iznosu od 472.777.086,00 kn, osiguranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u zdravstvenoj djelatnosti u iznosu od 279.993.500,00 kn, hitne intervencije na zgradama i opremi zdravstvenih ustanova u iznosu od 54.419.908,00 kn te poticaje za zdravstvo u Bosni i Hercegovini u iznosu od 42.000.000,00 kn', stoji u reviziji.

Nejasno za što je otišao novac za održavanje sustava

Revizija ima zamjerke vezane za plaćanje usluge održavanja Centralnog upravljačkog sustava (CUS-a) u iznosu od 1.875.000 kuna te sustava eCEZDLIH i eCIJEPIH u iznosu od 875.000 kuna.

'U poslovnim knjigama nije obavljeno na temelju uredne dokumentacije koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj. Iz isplatnih dokumenata (zapisnici o primopredaji) koji su predviđeni ugovorom, na temelju kojih su obračunane usluge i na temelju kojih su ispostavljeni i plaćeni računi za obračunane usluge, nije vidljivo koje su osobe (koliko je osoba), u kojem opsegu i u kojem razdoblju obavile (izvršile) obračunane usluge', stoji u nalazu.

Sporna javna nabava

Ministarstvu se zamjera i to što dio poziva na javne nabave ne objavljuje u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, već internim pozivom na sudjelovanje trima gospodarskim subjektima. U nekim slučajevima, kao što je 'nabava intelektualnih i ostalih računalnih usluga', natječaj je prelomljen na pola, tako da može potpasti pod jednostavnu javnu nabavu koja se provodi do 200 tisuća kuna.

'Izdane su dvije narudžbenice za nabavu intelektualnih usluga i ostalih računalnih usluga u ukupnom iznosu od 388.000,00 kn bez poreza na dodanu vrijednost odnosno u iznosu od 485.000,00 kn s porezom na dodanu vrijednost (ostale računalne usluge u iznosu od 245.000,00 kn i intelektualne usluge u iznosu od 240.000,00 kn). Narudžbenice su izdane nakon prikupljenih ponuda od tri gospodarska subjekta (Poziv za dostavu ponuda poslan je trima gospodarskim subjektima elektroničkom poštom), bez objave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, u skladu s Naputkom. Vrijednosti nabave u dostavljenim ponudama bile su na gornjoj granici vrijednosti za koju se primjenjuju postupci jednostavne nabave (za robu i usluge procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn).

Odabrane su ponude s najnižom cijenom. Iz dostavljenih ponuda i izdanih narudžbenica ne može se utvrditi na temelju kojih elemenata i za koji opseg usluga je određena cijena usluga koje će se obavljati u određenom razdoblju. Iz izvješća o provedenim aktivnostima, koje je izvršitelj usluga dostavljao Ministarstvu, uz račune o obavljenim uslugama također se ne može utvrditi obujam obavljenih i obračunanih usluga', napominje se u nalazu.

Neodrživa financijska situacija u bolnicama, nakon sanacije - obveze im se ne smanjuju, nego rastu

Revizija se osvrnula i na saniranje minusa bolnicama i neodrživu financijsku situaciju. Unatoč ogromnom novcu koji bolnice dobiju za saniranje minusa, dospjele obveze im se ne smanjuju, nego naprotiv – rastu.

'Od 2017. do 2020. za podmirenje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova utrošeno je 3.247.917.883,00 kn (od čega 1.340.910.313,00 kn u 2020.). Tako su od 2013. do 2020. za saniranje ustanova u sustavu zdravstva ukupno utrošena sredstva državnog proračuna u iznosu od 9.748.530.750,00 kn. Iako su u 2020. i prijašnjih godina iz državnog proračuna isplaćivane pomoći bolničkim zdravstvenim ustanovama za podmirenje dospjelih obveza, one i dalje nemaju dovoljno financijskih sredstava za poslovanje, a njihove dospjele obveze se ne smanjuju, nego rastu.'

Na poteškoće u vezi s financiranjem sustava zdravstva i potrebu učinkovitog rješavanja tih poteškoća Državni ured za reviziju upozoravao je i u prošlim revizijama.