Da treba stvarno gadno zabrljati i dobiti nepovoljno mišljenje u obje revizijske kategorije, dakle u kategoriji financijskih izvješća i u kategoriji usklađenosti poslovanja, dokazuje i činjenica da Državni ured za reviziju godišnje obavi više od 200 revizija. Tako su revizori, primjerice, u 2019. proveli financijsku reviziju 242 subjekta na državnoj i lokalnoj razini i od toga su tek tri revizije zaključene nepovoljnim mišljenjem.

U najnovijem izvješću Državnog ureda za reviziju objavljene su, među ostalima, revizije osam jedinica lokalne samouprave. Kod tih osam nađeno je ukupno 116 nepravilnosti i propusta, no više od trećine, njih 44, odnose se na Općinu Gradina. Ta je općina ujedno dobila nepovoljno mišljenje u obje kategorije za 2019. godinu.

Popis nelogičnosti i grešaka nađenih u financijskim knjigama ove pitome općine u Virovitičko-podravskoj županiji na samoj granici s Mađarskom, koja broji oko četiri i pol tisuće duša, iznimno je dugačak.

'Nepovoljno mišljenje za Općinu Gradina izraženo je zbog značajnih nepravilnosti u svim područjima revizije: planiranju i izvršenju proračuna, sustavu unutarnjih kontrola, računovodstvenom poslovanju i financijskim izvještajima, potraživanjima, zaduživanju i raspolaganju novčanim sredstvima te javnoj nabavi', stoji u priopćenju Državnog ureda za reviziju. Pa nabrajaju:

Iste stvari plaćali dva puta, umjesto minusa prikazali plus na računu...

Naloge za plaćanje potpisivao je općinski načelnik, iako je odlukom općinskog vijeća predviđeno da naloge potpisuju po dva ovlaštena potpisnika, za održavanje nerazvrstanih cesta i rušenje kuća utrošeno je 3.419.624 kune, što čini 20 posto ukupnih rashoda, a iz dokumentacije nije vidljivo mjesto i vrijeme obavljanja usluge te nedostaje zapisnik o primopredaji, zbog čega se ne može potvrditi da su radovi i usluge i obavljeni.

Ogriješili su se i o Zakon o proračunu koji propisuje da je plaćanje predujmom iznimka, a ne pravilo, pa su tako od 2017. do konca 2019. predujmom platili skoro šest i pol milijuna kuna, od čega za značajan dio isplata nema dokumentacije iz koje bi bila vidljiva namjena.

Da se općina nije vodila u maniri dobrog gospodara, pokazuje i tvrdnja iz revizije da za potraživanja od šest milijuna kuna nije vidljivo na koga se odnose, a potraživanja u iznosu od 1,5 milijuna kuna ne mogu se naplatiti jer su dužnici otišli u stečaj i brisani iz Sudskog registra, 'što je posljedica nepoduzimanja mjera za naplatu potraživanja'. U Općini Gradina nemaju ni cjelovit popis svoje imovine i obveza.

Kakva je zbrka tamo vladala, pokazuje i podatak da su u financijskom izvještaju za 2019. iskazali višak prihoda od 1,35 milijuna kuna, a zapravo su imali manjak od 1,8 milijuna. U općini su se zaduživali preko glave, propala im je gradnja vrtića, a najbizarniji dio izvješća govori da je nekim dobavljačima i tvrtkama za isti posao plaćano dva puta.

'Od siječnja 2018. do travnja 2020. doznačeno je 16.668.972 kune dobavljačima i drugim pravnim osobama, za što nema dokumentacije o nastalim obvezama ili su obveze plaćene dva puta; istodobno se općina zaduživala za redovno poslovanje, a obveze po tim kreditima iznose 6.557.132 kune', stoji u nalazu. Ima li tu posla za pravosuđe, odlučit će Državno odvjetništvo, kojem se inače slijevaju svi nalazi Državne revizije.

Bivši načelnik: Nismo općina uhljeba, kriv je vanjski knjigovodstveni servis

A što kaže općinski načelnik u to vrijeme, HDZ-ov Marko Ajček, čija briga više nisu slova općinskih knjiga jer je izgubio na nedavnim lokalnim izborima. Pitamo ga što se to događalo u njegovu mandatu.

'Jednostavno nismo imali računovodstvo. To je vječni problem, a 95 posto problematičnih stvari povezano je s lošim knjiženjem', kazao je tportalu.

Naime knjige je za općinu s troje zaposlenih vodio vanjski knjigovodstveni servis. 'Da, on je isto tako loš', dodaje bivši načelnik Općine Gradina. 'Stvar je, kaže, u tome što nije mogao pronaći nikoga tko bi mogao uskočiti. Na pitanje može li općina među zaposlenicima imati nekog zaduženog za financije i vođenje knjiga, odgovara: 'Jesmo, zaposlili smo i onda je ta osoba dala otkaz i otišla na bolje radno mjesto. Gospođa koja je to prije vodila bila je na dugotrajnom bolovanju', objašnjava.

Na pitanje je li tada znao da taj knjigovodstveni servis obavlja tako traljav posao za općinu, odgovara: 'Jesmo, borili smo se s tim na sve moguće načine', dodaje. Pitamo ga je li onda imao potpisan višegodišnji ugovor s tim knjigovodstvenim servisom te ga nije mogao raskinuti unatoč loše obavljenom poslu. 'Imali smo ugovore na godinu dana, no jednostavno nismo, baš tim riječima, mogli naći nikoga drugoga', objašnjava. Taj knjigovodstveni servis nije ni s njihovog područja, čak niti iz Virovitičko-podravske županije, nego iz Đurđevca u Koprivničko-križevačkoj županiji.

'Na ovom našem području nije bilo baš nikoga. To je gorući problem', kaže nam. Napominje da nisu 'općina uhljeba', za razliku od onih koje ih okružuju i imaju veći broj zaposlenika od Gradine, u kojoj su uz načelnika zaposlene još dvije osobe.