Početkom veljače objavljeno je da Hrvatska ima najveću inflaciju u eurozoni, a prema indeksu potrošačkih cijena, ona je u siječnju iznosila čak pet posto. Ruku pod ruku s Belgijom po visini cijena, ali ne i po primanjima, u Hrvatskoj građani sve češće krpaju kraj s krajem. Problematična inflacija, osim što zadaje znatne udarce novčaniku, loša je za štednju. Smanjuje stvarnu vrijednost novca, a njezin porast znači i porast cijene proizvoda i usluga. Osim što se za ušteđevinu može kupiti manje toga nego što se moglo prije, sretni su oni koji uopće uspiju, kada sve poplaćaju, nagurati nešto i u kasicu prasicu.

Usred ovako zamršene ekonomske situacije u Hrvatskoj, pitanje štednje sve je veće i glasnije. Tako jednog Hrvata na Redditu zanima kako drugi stoje po tom pitanju.

'Zanima me koliko uspijete mjesečno uštedjeti? Smatrate li da je ušteđevina od 10 tisuća eura za Hrvata dobi ispod 30 godina okej iznos (pričamo o obrtniku paušalistu)', upitao je.

Njegova objava nije dugo bila bez odgovora. Dok jedni mjesečno ne uspiju uštedjeti gotovo ništa, drugi su u minusu, a oni treći mogu se pohvaliti pozamašnom svotom u svojoj kasici.

'Ne uštedim ništa, već gledam da izađem iz minusa. Inače radim dva posla u firmi i imam paušalni obrt', požalio se rastrošni paušalist te, kako kaže, 'kad nešto želim, moram to imati, nema izgovora da je gorivo skupo ili podigli su cijene nečega. Znam da je to pogrešno i da treba poraditi na financijama... ja sam onog stava da ne treba štedjeti, već više zarađivati, ali slabo ide i jedno i drugo'.

Jedan od korisnika napisao je da je do prije godinu dana dijelio sudbinu s rastrošnim paušalistom, sve dok nije odlučio promijeniti svoje navike.

'Do prije godinu dana bio sam stava da ako hoću nešto, to ću i kupiti. To je dovelo do toga da nisam imao ušteđeno ni eura plus minus na kartici. Prije godinu dana odlučio sam da ću jednostavno živjeti u skladu s novcem koji imam, odnosno novcem koji ostane kad ostavim dio za ušteđevinu. Od tada sam se riješio minusa i uštedio 2000 eura.'

Dvojica korisnika od svoje plaće uspijevaju odvojiti solidnu svotu novca. 'Trenutno štedim pedeset posto plaće, ali živim kod roditelja pa plaćam 'samo' režije i hranu. Uspješno sam uštedio 15 tisuća eura i nadam se brojci od 20 tisuća eura prije nego što se preselim u svoj stan za godinu dana', podijelio je jedan od reditovaca.

'Fiksno stavljam 700 eura od svake plaće na štednju, ostaje mi oko 1200 za trošenje (najam, režije...). Imam nešto u kriptu i dionicama, ali ništa značajno', napisao je drugi.

Velika većina stava je da je štednja praksa iz doba socijalizma te da je ulaganje ono na što se treba fokusirati.

'Solidan iznos za te godine. Savjet, ako dopustiš - ne štedi, nego ulaži. Štednje su generacijska prevara iz vremena u kojem su se pare čuvale ispod jastuka', upozorio ga je jedan od korisnika.

'Uložim tisuću eura mjesečno u dionice, a na kraju mjeseca ostane mi nekih 600-700 eura. Više od apsolutnog iznosa je tu stvar o odnosu prema novcu. Imaš li ga da ga odmah potrošiš ili planiraš budućnost. Nekada možeš manje uštedjeti zbog nepredviđenih situacija, nekada ne želiš štedjeti jer si želiš nešto priuštiti, ali ako imaš taj mentalitet da planiraš i stvaraš zalihe, na dobrom si putu', savjetuje reditovac.