Uspješni bojkot trgovina prošlog petka i najava nove, opširnije i dugotrajnije akcije koja započinje ovog tjedna - sedmodnevnog izbjegavanja kupovine u tri trgovačka lanca i kupnje tri konkretna proizvoda, ali i općeg jednodnevnog zaustavljanja potrošnje ovog petka - rijetka je prilika u kojoj su se, umjesto na ideološkoj osnovi, hrvatski građani okupili oko konkretne teme kojima se često bave građani zemalja s razvijenim modelom kapitalizma
Upravo takav je prvi i najvažniji dojam sociologa Svena Marcelića usred akcije okupljanja potrošača pokrenute na društvenim mrežama preko stranice 'Halo inspektore', kojoj su se u neobičnom razvoju događaja pridružili političari, pa i svi ministri u Vladi.
'Najprije, evidentno je da postoji problem s inflacijom i da je njena stopa kroz dulje vrijeme poprilično visoka, pa je pitanje je li rast BDP-a koji se toliko naglašava uopće kompenzirao rast cijena. I drugo, očito je da prehrambeni proizvodi već dulje vrijeme poskupljuju više nego što iznosi ukupna stopa inflacije, pa ta situacija najviše pogađa siromašniji sloj stanovništva. Najpogođeniji su oni najugroženiji', sažima situaciju Marcelić za tportal.
vezane vijesti
Ovu posljednju tezu, kaže, neizravno potvrđuje i sama Vlada, koja kod odluka o zamrzavanju cijena uvijek gađa upravo prehrambene proizvode, često manje kvalitetne i pogodne upravo za socijalno ugrožene građane.
Nema povjerenja u institucije
'Drugi važan faktor uoči akcije bojkota trgovina jest činjenica da u Hrvatskoj ne vlada osobito povjerenje u rad institucija, niti u tvrdnje da se ozbiljno radi na suzbijanju inflacije. Ljudi su naprosto procijenili da to nije točno, što i sami na svojoj koži osjećaju u svakodnevnom životu zbog čestog povećanja cijena. Razlozi za nezadovoljstvo su vrlo jasni', kaže ovaj sociolog.
Sam bojkot trgovina po Marceliću je važan prije svega u simboličkom smislu i angažman samih građana važniji je od ekonomskog učinka koji je ova akcija postigla.
'Bojkot je, dakle, reakcija na problem koji se više naprosto nije mogao ignorirati i očito je proizveo vrlo jaku motivaciju kod građana. U Hrvatskoj su dosad bili zaista rijetki oblici iskazivanja nezadovoljstva koji barem rubno nisu bili povezani s ideologijom - još češće, kolokvijalno, s partizanima i ustašama - pa je upravo zbog toga ova relativno uspjela akcija bojkota značajna', smatra Marcelić.
Premda drži da je poprilično problematično u budućim bojkotima ciljati tek određene trgovačke lance, jer to nije sustavan odnos prema problemu inflacije i neosnovanog podizanja cijena - on predviđa da će akcija ipak rezultirati nekim konkretnim rezultatima.
Zaustavljanje ekonomije nije rješenje
'Moguće je da će on dovesti do nekih mjera, ali sigurno je da puko zamrzavanje cijena neće uspjeti kao što, uostalom, nije uspijevalo ni u rimsko doba nego je uzrokovalo druge probleme u drugim sferama. Pretpostavljam da će Vlada i drugi ekonomski akteri biti prisiljeni na neke veće makroekonomske intervencije, moguće kroz poreznu politiku, a posebno u odnosu na cijenu i porezno opterećenje na hranu kao jednog od boljih motivatora za građane', predviđa Marcelić koji je ipak nešto skeptičniji kada je riječ o najavi potpunog bojkota potrošnje ovog petka.
'Ideja nije, niti bi trebala biti potpuno zaustavljanje nacionale ekonomije jer to ne može biti rješenje - nego, dapače, može stvoriti dodatni problem. Dobar građanski prosvjed trebao bi voditi računa o kompleksnoj ekonomskoj stvarnosti i slojevitosti problema - recimo, jedan od ciljeva mogao bi biti da se trgovce natjera na veći pritisak prema njihovim dobavljačima i distributerima, koji su cijelo vrijeme ipak skriveni u pozadini', zaključuje Marcelić.
